Državni obrazac u aferi Cetinski

U nekom budućem udžbeniku hrvatske povijesti poglavje koje će se odnositi na recen- tno razdoblje moći će biti naslovljeno kao ‘Godine velike pljačke’. Pod okriljem korup- cijskih pljački na razini države logično su se razvile i skupine koje su isti obrazac prenijele i na lokalno-privatnu razinu. U proteklih tjedan dana u pulski je zatvor stiglo sedmero osumnji- čenika, na čelu s nekadašnjom doministricom turizma Vinkom Cetinski, koje je Danko Končar optužio da su ga lažnim kup- prodajnim ugovorima u Istri u roku od dvije godine oštetili za 30 milijuna eura.

Kome će u idućem razdoblju trebati usluge trgovačkih sudo- va, bolje da se odmah pomiri s tim da će se načekati. Ministrica financija Martina Dalić zatrpana je trgovačke sudove s 250 prijedloga za provođenje skraćenoga stečajnog postupka za tvrtke bez zaposlenika, ali s visokim dugovanjima. Uskoro će trgovačkim sudovima biti upućeno još 700 novih istovrsnih prijedloga, a sve da se tržište očisti od nepostojećih subjekata koji su ostali dužni 13,5 milijardi kuna, u međuvremenu također nepostojećih. Kandidata za likvidaciju po kratkom postupku ukupno je oko 19 tisuća, što upućuje na to da će trgovački sudovi postati i dugo ostati usko grlo pravosuđa.

Zajednički interes obrušavanja na Vladu pomirio je splitskoga gradonačelnika Željka Keruma i vlasnika manifestacije Croatia Boat Show Vicenca Blagajića. Kao što je njihova otvorena svađa na lanjskom otvorenom ostala najučestljivije što se dogodilo na tom sajmu, tako će i njihova pomirba biti najvažniji događaj ovogodišnjega nautičkog sajma. Sajam, koji je prije koju godinu proglašen jednim od najuspješnijih nautičkih sajmova na svijetu, ove se godine održava na najmanjem prostoru do sada i s novim padom izлагаča. U međuvremenu propalo je 60 posto tvrtki i obrta u nautičkom sektoru, pa je sajam sve manje Boat, a sve više politički Show.

U gomili brojki i postotaka kojima HZZ izvještava o stanju nacionalne nezaposlenosti premijerka Jadranka Kosor ovog je mjeseca za izlazak u javnost odabrao onaj koji joj je najljepše djelovao. Posegnula je za podatkom da je u ožujku broj zaposlenih sa Zavoda bio 43,3 posto veći nego u veljači, čime je od katastrofalnih sastojaka uspjela složiti uspješnu priču. Sic! Iako je taj postotak matematički korektno izračunat, činjenica da se odnosi na to da je u mjesecu u kojem je počelo sezone zaposljavanje posao dobio samo 15.737 ljudi ni najmanje ne miriše na oživljavanje gospodarstva. Uzgred, u toj gomili brojki mnogo je bolja vijest da je na godišnjoj razini u padu broj onih koji na Zavod dolaze jer su dobili otkaz, što govori da su tvrtke završile procese čišćenja viška radnih mjesta.

Iskrenost je vrlina, ali samo donekle. Pa kada Borislav Škegro, čelnik Quaestus Equity fonda, iskreno izjavi da nakon iskustva s ulaganjem u neko- liko start-up tvrtki, uključujući Metronet, više ne bi financirao start-up tvrtke, trebao bi voditi računa o tome da je i njegov Quaestus također bio start-up projekt, koji također nije ostvario ono što je svojim ulagačima obećao. Uлагаčima u Quaestus (PBZ, Croatia osiguranje, Nexus, Konstruktor, IGH, Vaba banka, Jamnica i M San), koji su mu povjerili 225 milijuna kuna, Škegro je obećavao internu godišnju stopu rentabilnosti veću od 25 posto, što nije uspio ostvariti. Sada govori da je katkad isplativije kupovati nešto što već imamo, poput Plive, nego ulagati u start-upove. Trebao je to ulagačima u Quaestus odmah reći ili šutjeti o tome zauvijek.

Inozemne tvrtke koje dođu u Hrvatsku vrlo rijetko imaju potrebu za uključivanjem u rad različitih udruženja u HGK, a kada to pokušaju učiniti, odmah izazovu raskol, kakav prijeti Udruženju za poslovanje nekretninama. Razlog je, kako piše tportal, sve veće neslaganje pojedinih članova i predsjednika Dubravka Ranilovića u vezi s tim ima li u njihovu udruženju mjesta za predstavnike inozemnih konzultantskih tvrtki, poput Colliers Internationala. Ranilović bi ih pustio u članstvo, ali neki drugi vlasnici agencija za nekretnine protive se tomu, s obrazloženjem da konzultantima nije mjesto u njihovu strukovnom udruženju. Baš nas zanima što bi ti agenti rekli kada bi netko predložio da inozemne konzultantske tvrtke ne moraju plaćati komorsku članarinu!

U igri živaca između uprave Večernjeg lista i dijela stalno zaposlenih novinara koji su u štrajku već puna tri tjedna pobjeda će pripasti – zaboravu. Za razliku od radnica Kamenskog, koje su svojim štrajkom svakog dana punile medije, večernjakovci su prestali biti vijest koja ikoga zanima. Budući da Večernji list i bez njihova doprinosa svaki dan uredno izlazi, malo je ljudi izvan Večernjeg lista koji su štrajka još svjesni. Štrajk ide dalje, no koga to još uopće zanima.

Nije novi predsjednik Uprave Atlantske plovidbe Pero Kulaš skrenuo s kursa kojim je kompaniju vodio njegov prethodnik Ante Jerković, nego je samo donio odluku koju je njegov prethodnik odgađao. Atlantska je u rekordnom roku, dan nakon što je NO prihvatio prijedlog Uprave i odlučio prodati svoj udjel u zrakoplovnoj tvrtki Dubrovnik Airlineu, tu prodaju realizirala. Kupac je direktor Dubrovnik Airlinea Zeno Singer, koji je prije šest godina raspršio sve Jerkovićeve sumnje u ulaganje novca zarađenog na brodarenju u zrakoplovnu tvrtku. Jerković je do mirovine bilo očito preteško priznati da je pogriješio, zato je taj posao morao odraditi Kulaš.

Da doista više nema nedodirljivih, kao što kaže premijerka, pokazao je Međunarodni monetarni fond opalivši sasvim neočekivano pljusku svom najvećem dioničaru SAD-u. Razlog je enormni i galopirajući deficit te krizom napačene zemlje. MMF je na javno upozorenje SAD-u ponukalo to što smanjuje to zaduživanje ne pokazuje znakove jenjavanja, što tu zemlju, kažu u MMF-u, čini jedinstvenim slučajem u kategoriji razvijenih zemalja. Jednostavnije, Fond je Americi poručio da malo više reže i ugleda se malo na druge članice. Koliko će se pak u Americi uznemiriti zbog toga neuobičajeno izravnog upozorenja, drugi je par rukava. Teško da će ih isključiti ako se ogluše.