Ustavna nejednakost u (prisilnoj) naplati potraživanja

Banke, tijela državne uprave, komunalci i HRT iznimno djelotvorno (prisilno) naplaćuju svoja potraživanja, a obrtnici i mali poduzetnici svoja ne mogu utjerati ni milom ni silom.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim nerazmjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.

avio se čitatelj i kritizirao moju tezu objavljenu u prošlom broju Lidera o odgovornosti poreznika jer su razrezivali i pretjerano revno prisilno naplaćivali velike poreze i doprinose zbog kojih je bankrotiralo previše obrtnika i malih poduzetnika. Čitatelj upozorava da je za brojne bankrote obrtnika i malih poduzetnika odgovorna cjelokupna državna administracija i da svodenje priče samo na poreznike skreće pozornost s mnogo važnije problematike.

Prema tom čitatelju trebalo bi ustavnosudski oboriti pravno dvojbe i unatoč tomu djelotvorne prisilne naplate potraživanja komunalnih tvrtki, banaka, tijela državne uprave, HRT-a i ostalih. Te prisilne naplate, kaže čitatelj, ne provode se zakonito sudskim postupcima, nego na osnovi nekih internih pravila, a ‘država’ umjesto da osigura građanima pravo na sudsku zaštitu ohrabruje i potiče to bezakonje.

Prihvaćam ovu kritiku jer smatram da čitatelj ima pravo. S jedne strane izgrađen je iznimno djelotvorni sustav (prisilne) naplate potraživanja povlaštenih banaka, tijela državne uprave, komunalnih tvrtki, HRT-a i ostalih, a uspoređno obrtnici i mali poduzetnici svoja dospjela neplaćena potraživanja ne mogu utjerati ni milom ni silom. I s obzirom na to da obrtnici i mali poduzetnici ne mogu platiti porez na fakturiranu i nenaplaćenu realizaciju – moraju u likvidaciju. A ‘oni drugi’ i dalje na vrijeme (prisilno) naplaćuju svoja potraživanja. A razvio se i dobar biznis s djelotvornom naplatom potraživanja povlaštenih vjerovnika, primjerice, odvjetnika Marijana Hanžekovića i javne bilježnice Ive Hanžeković u naplati HEP-a i HRT-a.

Ne mogu a da pritom ne upozorim da i čitatelj proturječi samome sebi kad kaže da bi ‘trebalo ustavnosudski oboriti pravno dvojbe povlaštene naplate dospjelih neplaćenih potraživanja’. Nije realno očekivati da će Ustavni sud ukinuti dvostruki sustav naplate dospjelih potraživanja, djelotvoran za tijela državne uprave i malobrojne povlaštene i suprotno tome potpuno nedjelotvoran za obrtnike, male poduzetnike i ostale koji nemaju svoje ‘zastupnike’ u sudbenoj i ostaloj vlasti. Pa suci tog suda izabrani su upravo zbog toga da očuvaju postojeći poredak.

Dio državnih službenika nakon što ima sve manje posla zbog sve više bankrota obrtnika i malih poduzetnika ‘smišlja’ nove poslove. Predlažu propise poput tzv. zakona o zabrani fuša ili zakona o osobnom bankrotu i slične, samo da bi unatoč sve manjem broju poduzetnika imali što raditi. U prošlom sam broju opisao kako se fušem bave uglavnom bivši obrtnici i mali poduzetnici otjerani u bankrot zbog toga što im nisu plaćene isporučene usluge ili roba. Sada bi državni službenici na osnovi zakona o zabrani fuša rado progranjali upropaštene obrtnike i male poduzetnike zbog toga što radom ‘na crno’ pokušavaju nekako prehraniti sebe i svoje obitelji. A tzv. zakonom o osobnom bankrotu pokušava se povlaštenim utjerivačima, osobito bankarima, uz postojeće osigurati i dodatne povlastice. Predloženo je da se bankrotiranima oduzimaju i ljudska prava njihovim isključivanjem iz financijskog i pravnog prometa (jer nisu u stanju podmiriti svoje dugove). Dužničko ropstvo, kao iz gotovo zaboravljenih Dickensovih romana.