Priprema za novi test na stres

Odluka talijanske banke da posluša regulatore i ojača se dodatnim kapitalom neizravno utječe i na nas. Naime, nije nevažno koliko je snažna i kapitalno sigurna Intesa Sanpaolo, u čijem je okriliju i naša druga najveća banka, Privredna banka Zagreb.

Nakon masovne dokapitalizacije s početka krize priče o bankarskim problemima pomalo su utihule. Međutim, na iznenađenje većine poznavatelja ovih se dana ponovno vodi utrka u novom ciklusu dokapitalizacija. Naime, nedavno su čak tri banke posegnule za privatnom ponudom dioničarima kako bi osnažile kapitalnu bazu – talijanske Intesa Sanpaolo i UBI Banca i druga njemačka banka po snazi Commerzbank. Neizravno, takva odluka utječe i na nas, jer nije nevažno koliko je snažna Intesa Sanpaolo, u čijem je okriliju i naša druga najveća banka, Privredna banka Zagreb.

Iako inozemni analitičari procjenjuju da je mnogo banaka u Europi još potkapitalizirano (prema Baselu II, pravilima o rizicima i kapitaliziranosti banaka koji sada vrijede, minimalna je stopa adekvatnosti kapitala osam posto), zaključuju da to nije slučaj s bankama koje su pokrenule nov trend. Naime, ni Banca Intesa ni druge dvije banke dokapitalizaciju nisu pokrenule ni zbog kojih trenutačnih problema. Jedan je od mogućih razloga vjerojatno europski test na stres koji je novoosnovana agencija EBA (European Banking Authority) nedavno provela, a čiji se rezultati očekuju sredinom lipnja. Nije to prvi takav test na izdržljivost potencijalne krize kojemu su podvrgnute, no trebao bi biti prvi pravi, s točnom informacijom, a ne friziranom. Test, proveden i lani, nije, primjerice, prokazao neke irske banke kao neotporne na krizu, a s financijskom su im pomoći morali uskočiti i EU i MMF.

Međutim, Uprava Intese Sanpaolo upozorava na još jedan razlog zbog kojeg su posegnuli za dokapitalizacijom – kažu kako su se na takav potez odlučili zbog preporuke regulatora, talijanske središnje banke. Analitičari su, naime, procijenili da bi neke banke u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Austriji mogle pasti na testu na stres, što je i tekako pojačalo pritiske regulatora na sve banke da povećaju kapital i tako zajamčete veću stopu njegove adekvatnosti.

Uprava Intese Sanpaolo dioničarima je predložila povećanje kapitala od čak pet milijardi eura. Nova kapitalna injekcija povećat će stopu adekvatnosti kapitala sa sadašnjih 7,9 na 10 posto, što je u skladu s novim pravilima EU o kapitaliziranosti banaka, i to znatno prije zadanog roka. Naime, prilagodba rasta te stope rastegnut će se sve do 2019. To će, kao što je ustvrdio Corrado Passera, glavni izvršni direktor banke, biti ‘nova normala’ jer će banci omogućiti dodatno smanjenje rizika, dobru likvidnost i jeftiniji kapital za ambiciozno planirane poslove.

Predstavivši dioničarima poslovni plan do 2015., Passera je rekao kako bi volio da je Banca Intesa ostala jedinom talijanskom bankom koja nije trebala dokapitalizaciju, no ipak su odlučili poslušati poruku regulatora i ojačati je dodatnim kapitalom. No dioničari pri tome neće biti zakinuti. Ne samo da se taj novac neće iskoristiti za nove akvizicije nego banka planira i izdašne dividende: u iduće tri godine (uključujući 2011.) dioničarima planira isplatiti otprilike pet milijardi eura dividenda, a u dvogodišnjem razdoblju nakon toga čak osam milijardi, dakle ukupno 13 milijardi eura, čime dioničari, koji će o dokapitalizaciji odlučiti na izvanrednoj skupštini početkom svibnja, ne bi trebali biti nezadovoljni. Passera tvrdi kako će s novim kapitalom biti najbolje kapitalizirana banka u Europi, što nije malo postignuće.

Talijanske su banke, naime, u trenutku izbijanja krize bile među onima s najslabijim kapitalom. Pokazatelji Grupacije, doduše, poboljšali su se već prošle godine. Nakon dvije godine pada dobiti banka je lani počela nov uzlazni trend ostvarivši neto dobit od 2,7 milijardi eura, a do 2015. (među ostalim, rezanjem troškova, smanjenjem loših plasmana i novom ekspanzijom kredita gospodarstvu, a plan je do 2015. odobriti čak 95 milijardi eura) dobit bi trebala dosegnuti 5,6 milijardi.

Novi poslovni plan donosi i novu orijentaciju u poslovanju. Passera kaže kako će se ubuduće više koncentrirati na Italiju, uz iznimku planiranog širenja u Poljskoj, Češkoj i Turskoj. Širenje u Hrvatskoj, doduše, nije ni logično, jer je tržišni udjel PBZ-a gotovo 18 posto. Odluku o dokapitalizaciji poduprli su vodeći dioničari Banca Intese, svjesni da i regulator i banke ulaze u novu eru poslovanja. Analitičari procjenjuju kako je talijanski minister financija Giulio Tremonti, koji upravlja trećim najvećim javnim dugom u Europi (teškim 120 posto BDP-a), želio ‘počistiti’ sve razloge zbog kojih bi potencijalni investitori mogli posumnjati u sigurnost talijanskih banaka, posredno i gospodarstva. Dizajnom stope adekvatnosti kapitala na 10 posto želi čistu situaciju za sve investitore.

No u novom valu dokapitalizacija analitičari isčitavaju i neke političke ambicije. Šuška se, naime, da guverner talijanske središnje banke Mario Draghi želi ući u ozbiljnu konkurenciju za fotelju guvernera Europske središnje banke, ECB-a. Za primjerom najvećeg konkurenta na talijanskom tržištu mogao bi se povesti i vlasnik naše Zagrebačke banke UniCredit, čija je stopa adekvatnosti kapitala sada samo 8,6 posto. U svakom slučaju, s dodatnim kapitalom od pet milijardi eura banka Intesa Sanpaolo ne bi trebala imati problema s bilo kakvim testovima na stres.

Sedam godina nakon što je ušla u Europsku uniju, Poljskoj, najmogućnijoj od deset zemalja nakon pretposljednjeg proširenja, otvara se njemačko i austrijsko tržište rada. Poljski i njemački analitičari i stručnjaci poštuju predvidjeti koliki će biti val radnika koji će zapljosnuti njemačko tržište rada. Prema prognozama poljskog Ministarstva rada, nakon ukidanja zapreka u sljedeće tri godine iz Poljske bi u Njemačku moglo otići od 300 do 400 tisuća radno sposobnih ljudi.

• Neće biti odljeva mozgova jer to se događa kad ljudi iz slabo razvijenih zemalja odlaze u one s mnogo višim standardom – objašnjava Mateusz Gaczynski iz poljskog Ministarstva rada. Poljski stručnjaci napominju da su njihove prognoze nesigurne jer se prije sedam godina, kad je 38-milijunjska Poljska ušla u EU, predviđalo da će u Veliku Britaniju otići oko 60 tisuća radnika, a pokazalo se da je ta brojka bila više nego deset puta veća.

Poljski mediji nagađaju da je moguće masovni odlazak učenika iz ‘stručnih škola’, posebice iz zapadne Poljske u njemačke škole koje im ujedno jamče i posao. Maria Montowska iz Poljsko-njemačke industrijske trgovinske komore podsjeća da je uvjet pohađanja njemačke škole dobro poznavanje njemačkog, što će i biti zapreka masovnoj migraciji učenika. Prema istraživanjima iz 2004., prije ulaska u EU čak 74 posto Poljaka bilo je zainteresirano za traženje posla u inozemstvu, a u sličnoj anketi iz 2010. 44 posto anketiranih.

Njemački tjednik Welt am Sonntag pozabavio se temom otvaranja tržišta rada za Poljake. Prenio je rezultate istraživanja prema kojem se 79 posto Nijemaca boji vala radnika iz Srednjoistočne Europe, a tamošnji sindikati upozoravaju ‘da će dolazak neobučene i jeftine radne snage iz Istočne Europe utjecati na smanjenje plaća’, tvrdi Klaus Wieseühgel, voda građevinsko-poljoprivrednog sindikata.

Na konferenciji posvećenoj otvaranju njemačkog tržišta rada za Poljake Ulrike Geith iz Njemačkog veleposlanstva u Varšavi objasnila je kako i poljska i njemačka strana mogu izvući korist nakon 1. svibnja ako ljudi budu dobro informirani te ako se provede učinkovita kontrola zapošljavanja. Prema procjeni poljskih stručnjaka za ljudske resurse, na njemačkom tržištu rada najtraženiji su mehaničari, inženjeri, električari, visokokvalificirani prodavači, liječnici i medicinsko osoblje.

Njemačko gospodarstvo pokazuje pozitivan rast nakon ekonomske krize, ali istodobno i najnižu stopu nezaposlenosti od 1992. od 7,9 posto. U Poljskoj je već počeo ‘lov’ na radnike, a poljski i njemački ‘headhanteri’ trčaju ruke jer se na razgovore za posao u Njemačkoj javlja sve više ljudi. Najveće je zanimanje u gradovima tik uz poljsko-njemačku granicu. Njemačke političare i stručnjake zabrinjava to što će dio Poljaka i Čeha raditi u Njemačkoj, a živjeti s druge strane granice u Poljskoj i Češkoj.