Pretplatite se, uštedite i iskoristite pogodnosti

Europljani šokirani drskošću katarskog milijardera koji želi biti šef FIFA-e. O Hammamu, glavnom inženjeru neočekivanog odlaska Svjetskog prvenstva 2022. u Katar i pretendantu na mjesto šefa FIFA-e, u osobnom i poslovnom smislu nema mnogo podataka. Zna se samo da je milijarder i da je bogatstvo stekao u građevinskom sektoru.

Početkom ovog mjeseca vječnom predsjedniku svjetske nogometne organizacije FIFA-e Seppu Blatteru rukavici u lice i službeno je odlučio baciti predsjednik Azijskog nogometnog saveza i građevinski milijarder Muhammed bin Hammam, ujedno jedini koji se usudio izazvati kralja svjetskog nogometa, ustoličenog još 1998. godine kad je Hrvatska posljednji put imala dobru momčad. S kandidaturom razvikanog predsjednika Azijskog saveza, ali samozatajnog katarskog biznismena o čijim se poslovnim robotama vrlo malo zna, nagađalo se i prije da bi se istekom posljednjeg roka za predaju kandidature, prvi travnja, službeno objavilo da jedan naivac s Bliskog istoka misli kako se može švicarskog Vlatka Markovića nakon 13 godina vladavine izbaciti iz stolca.

Sâm Hammam neko se vrijeme nečekao i konačno odlučio sredinom ožujka, obećavajući da će povećati odlučivačku moć središnjeg nogometnog tijela i proširiti njeno bogatstvo.

• Promjena je nužna – rekao je tada Hammam i naveo transparentnost i tehnologiju kao novine u svom programu. Time je Hammam i službeno okrenuo leđa svom zaštitniku, čovjeku čijim je prvim dvjema kandidaturama upravo on pripomogao. Iako hrabar što uopće pokušava svrgnuti Švicarca, kandidat iz još jedne nogometne ‘velesile’ svoje je šanse za titulu devetog predsjednika FIFA-e, na dvodnevnom kongresu čelnihstva posljednjeg dana svibnja i prvog dana lipnja, ocijenio sa skromnih 50 prema 50. Hrabar ako se zna da je Blatter posljednji put imao izazivača 2002., predsjednika Afričke konfederacije Isse Hayatoua, zgaženog sa 139 naprama 56 glasova. Pravila nalažu da se u prvom krugu mora dobiti dvije trećine glasova, a ako to ne pođe za rukom nijednom kandidatu, onda većinu u drugom. U slučaju da ima više od dvoje kandidata, u svakom krugu ispada onaj s najmanje glasova. Hammamu u korist ipak ide stanovit zamor Blatterom i njegovim ustrajnim konzervativizmom u vođenju organizacije kojoj hitno trebaju neke promjene. Navodeći tehnologiju kao jednu od osnovnih vodila svog eventualnog predsjednikovanja, Hammam je zapravo udario na Blatterovo odbijanje uporabe suvremene tehnologije u sudjelju utakmica, nečeg čega se načelno odrekao tek nakon burnih reakcija diljem svijeta na opetovane…

Ovaj put, pak, Blatter bi mogao čekati nešto teži put prema četvrtom i posljednjem mandatu zbog trzavica u europskom taboru. Najveći kamen spoticanja mogli bi biti gneveni Englezi uvjereni u korupciju pri izboru Rusije za Svjetsko prvenstvo 2018., događaj koji su žarko željeli oni ugotoviti. Njihove optužbe nisu nasvim bez osnove, dva su člana odbora bili isključeni iz konačnog glasovanja. Engleska ponuda dobila je samo dva glasa, od toga jedan vlastitog delegata u odboru. U međuvremenu je bogati Katarac već dobio otvorenu potporu nekadašnjeg suparnika i potpredsjednika FIFA-e u odlasku Chung Mong-joona iz Južne Koreje. Njegov okret za 180 stupnjeva znakovit je jer je Mong-joon prije dvije godine izradio sumnju u mentalno zdravlje čovjeka kojeg je neki dan okarakterizirao kao pravog čovjeka za posao šefa FIFA-e. A možda jednostavno misli da trebaš biti kretan za tu funkciju, u kojem je slučaju ostao dosljedan svojim uvjeranjima.

Ima tu još zanimljivih činjenica, informativnih u smislu povezanosti biznisa s nogometom. Chung je, naime, član obitelji vlasnika konglomerata Hyundai, u posljednje vrijeme jednog od najvažnijih sponzora Svjetskog prvenstva. Prevedeno, njegova potpora izrazito je financijski konkretna, pa time nipošto. Hammamu će na ruku ići i to da je osim svoje dužnosti u izvršnom odboru predsjednik FIFA Goal Bureua, tijela zaduženog za dijeljenje financijske potpore nogometnim savezima diljem svijeta. Još jedna ni-malo nevažna činjenica. Hammam izgleda voli sport i lovu, što je često dobra kombinacija. Predsjednik katarskog kluba Al Rayyan postao je već u 24. godini, da bi poslije sjeo na mjesto šefa katarske odbojke i stolnog tenisa. Na vrh nogometnog saveza stiže 1992., a samo nakon četiri godine imenovan je u Izvršni odbor FIFA-e, iako će šef Azijskog saveza postati poslije, 2002. Nedavno je američki časopis Sports Illustrated pokušao doći do podataka o pri-manjima ljudi koji žive i dišu svjetski nogomet, no u tom naumu nisu uspjeli, usprkos činjenici da je FIFA navodno neprofitna organizacija. Tu je prilikom vješto iskoristio Hammam, jedini voljan priznati koliko novca dobiva. Ako mu je vjerovati, od FIFA-e je dobio dvjesto tisuća eura, ali na ime bonusa, jer klasična plaća ne postoji. Za neprofitnu organizaciju FIFA neko neodoljivo privlači bogate ljude i hrpetine para.

Mnogi tvrde kako se FIFA u svom izboru Katara za domaćinstvo SP-a 2022. vodila argumentom bogatstva, ignoriravši očite nedostatke poput golemih vrućina, opasnosti od terorizma i dubioznih političkih konvencija u toj zemlji.

Moguće namještanje domaćinstva Kataru, dakle, nije dovoljno odobrovoljilo Hammama, premda je odluka zaista kontroverzna i zahtijevala je hrabrosti. Katar je izabran pokraj Sjedinjenih Američkih Država (Svjetsko prvenstvo 1994.), Japana i Južne Koreje, (Svjetsko prvenstvo 2002.), te Australije, jedine bez iskustva organiziranja Svjetskog prvenstva, iako je riječ o nogometno posve irelevantnoj zemlji (113. sila svijeta prema FIFA-inoj ljestvici) bez ijednog sudjelovanja reprezentacije na Svjetskom prvenstvu veličine Budimpešte. Utoliko je zanimljivije što će u 30 kilometara razmaka biti nagurano 12 stadiona, od toga devet posve novih, ali je plus što će navijači uglavnom moći prošetati do susreta, gdje god se odigravao (svaki na sat vremena udaljen jedan od drugoga, kaže brošura).

Grad u kojem se treba igrati finale Lusail još nije ni sagrađen. S druge strane Katar ima drugih prednosti, poput neiscrpnog izvora love zarađene na nafti i plinu. Ako ništa drugo, sigurno je kako će stadioni biti posljednji krik tehnologije, još jedna poverenja u arapskoj režiji. Problem nesnosne vrućine (iznad 40 stupnjeva), Katarci će riješiti klimatiziranjem otvorenih stadiona. Točno piše, klimatiziranjem stadiona i to pomoću solarne energije. Solarne ploče usisat će to obilje sunca i iskoristiti ga za hlađenje vode koju će onda raspršivati po stadionu. Tehnologija bi trebala temperaturu spustiti ispod 27 stupnjeva, ruku na srce još malkice toplo. Gledatelje će uz to hladiti i klima ugrađena u svako sjedalo, odnosno ispod i iznad sjedala, na temperaturu od 18 stupnjeva. Arhitekti su najavili i pokretni krov na svakom stadionu, što znači da će se zatvaranjem nekoliko dana prije svakog meča unaprijed moći sniziti temperatura, a neki će biti modularni, odnosno moći će se poput lego kockica rastaviti i darovati siromašnim zemljama s jadnom sportskom infrastrukturom, obećali su nesebični Katarčani.

Ako se javi, Zagreb bi vjerojatno lako potukao konkurenciju iz Afrike. Ima još. Katarski znanstvenici rade i na dizajniranju lažnih oblaka, struktura u obliku tanjura, naravno pogonjenih suncem, koje bi se pomoću helija dignulo iznad stadiona i kontroliralo daljinski. Svaki bi stajao pola milijuna dolara, dakle šest milijuna dolara za 12 komada. Ideja nije usavršena, no do održavanja ionako imaju dosta vremena i beskonačna sredstva financiranja, pa ne treba biti skeptičan. To rješava problem vrućine, ali ostaju još neka nezgodna pitanja poput prava žena, mogući terorišćki napadi, zabrana konzumacije alkohola ili ljubljenja u javnosti… Dobra vijest je svečano obećanje da će Izrael smjeti igrati u slučaju da se kvalificira. Kad je o ženama riječ, i tu su pokazali dobru volju, ženska nogometna liga je u pripremi. Toliko im je stalo.