HDZ-u hitno trebaju ekonomisti koji nisu iz neoliberalne škole

Oporbeni ekonomisti izbjegli su zamke spominjanja devalvacije i dizanja poreza bilo komu. Možda su ipak nešto naučili na prošlim izborima.

U prošlim ‘Ekonomalijama’ najavio sam da će početkom ovog tjedna oporbeni ekonomski stratezi (Čačić, Grčić, Linić i Kovačević) polagati ‘državnu maturu’. Okrugli stol na temu ‘Ekonomska zbilja i kako dalje’ održan je u utorak. Moglo bi se reći da su spomenuti ekonomisti položili ispit. Možda ne onaj najzahtjevniji, ali ono što su kreatori predizbornih ekonomskih programa SDP-a i HNS-a iznijeli, a i način na koji su to napravili, osvježenje je na tržištu recepta kako zemlju izvesti iz produljene recesije – koja će se za pet ili deset godina vrlo vjerojatno nazivati ‘velikom hrvatskom depresijom’.

Ako je uvjerljivost ekonomskih programa uopće važna za pobjedu na izborima (s obzirom na glasačko tijelo možda i nije), onda se HDZ-ovi izborni stratezi moraju ozbiljno zamisliti. Oporba je na putu da artikulira relativno konzistentan, pa čak i prema najnovijoj svjetskoj ekonomskoj modi trendovski, paket za oporavak i razvoj.

Spomenuta oporbeni ekonomski četvorka na putu je stvaranja novog ekonomskog modela. Pobjednozvani, više se ne lihi priznati da je zastupnica škole državnog intervencionizma. Ne samo što je odavno jasno da u današnjem kompleksnom svijetu čisto tržište uz državu koja samo određuje i kontrolira pravila igre nema izgleda za uspjeh nego i u Hrvatskoj suvereni autoritet kakav je MMF u posljednje vrijeme šalje jasne poruke da je neoliberalni pristup ‘out’, a jača državna umiješanost u ekonomiju zemlje ‘in’.

Dobro, SAD i razvijeni Zapad promijenili su ‘vjeru’ po-najviše zato što neoliberalni recept iz Washingtonskog konsenzusa (liberaliziraj, privatiziraj, dereguliraj…) sada prijeti upravo gospodarima svijeta. U slobodnoj tržišnoj utakmici Kina i Indija jače su na međunarodnom planu. Međutim, ipak se pokazuje da neoliberalna škola (ovo je pojednostavnjenje jer je u Hrvatskoj godinama na djelu kombinacija naivnog neoliberalizma i ‘ad hoc’ polukriminalnoga državnog intervencionizma) ne može Hrvatsku izvući iz gliba.

Problem je vladajućih što u svojim redovima zapravo nemaju nijednog ekonomista koji pripada školi državnog intervencionizma. Čak ako kvaliteta ekonomskog programa nije presudna za izbornu pobjedu, čak ako HDZ i sateliti opet pobijede, nakon izbora trebat će im novi ekonomski model. A njega ekonomisti koji danas djeluju u Vladi ili je savjetuju jednostavno ne mogu osmisli. U svijetu su se, kao što je rekao Branko Grčić, ‘neoliberali odrekli sami sebe’. Bit će zanimljivo vidjeti kako će rušenje svoje crkve podnijeti ovdašnji tržišni fundamentalisti.

Detalje ekonomskih ideja koje su u Westinu iznijeli oporbeni ekonomisti donosimo u posebnoj temi u ovom broju Lidera. Na ovome mjestu samo napomena da su dojmovi s okruglog stola višeslojni. Predložena rješenja doista su različita od ‘powerpoint-programa’ premijerke Kosor. Riječ je o otvorenoj kombinaciji tržišta i državne intervencije, tako da se može reći kako ipak ne stoji teza da su ‘svi isti’. Bar kad je o ekonomskim idejama riječ.

S posebnim se zanimanjem čekalo hoće li oporbenjaci opet naivno uletjeti u zamku gubljenja glasova. Možda su ipak naučili lekciju. Nije se tražila devalvacija kune. Umjesto toga nudi se ‘unutarnja devalvacija’, tj. snižavanje cijena energeta i komunalnih usluga. Nije se spominjalo ni povećanje bilo kojih poreza, a ne ulijeće se ni u zamku sastavljanja proračuna prije izbora. Da bi moglo biti riječ o novom pristupu vođenju ekonomije, može potvrditi i nevjerojatan podatak. U jedan sat izlaganja spomenute četvorka nijednom nije spomenut datum završetka pregovora za ulazak u EU! Spominjali su se europski fondovi, ali napokon na jednom skupu nije kao spasoni recept za sve naše probleme naveden – ulazak u Europsku uniju.

Lako je povjerovati da mnogima Radimir Čačić i Slavko Linić nisu simpatični likovi. Bilo bi im dobro poraditi na imidžu, ali kao što se ne ide k najsimpatičnijem liječniku kad je čovjek bolestan, tako se ni ekonomisti ne biraju prema tome jesu li poželjni za druženje u slobodno vrijeme.

Naravno, ostaje pitanje bi li današnja oporba bila sposobna u praksi provesti najavljeni program. Je li spremna u kratkom roku ‘namjestiti novu glavu’ državnog aparatu. Sumnju izaziva i izbor sektora za investicijski val te nedovoljno fokusiranje na izvoz. Ipak, velika je stvar što je letvica na natjecanju ekonomskih programa – dignuta.