ČARAPE Domaći proizvođači za lošu situaciju okrivljuju uvoz

Domaći proizvođači za lošu situaciju okrivljuju uvoz. Uvoz čarapa u posljednje dvije godine raste, pa je tako 2008. uvezeno pamučnih, sintetičnih te hula-hup čarapa u vrijednosti od 174,4 milijuna kuna, a lani za 244,6 milijuna kuna. Domaći lider Tvornica čarapa Jadran ima prihod od 50 milijuna kuna.

Čarape su jedan od osnovnih, neizostavnih i vrlo potrošnih odjevnih predmeta, a neko su vrijeme nakon Domovinskog rata bile i jedna od najperspektivnijih proizvodnih grana. Posljednjih nekoliko godina, čini se, postale su izvor očaja, uglavnom za manje proizvođače koji gube bitku s brojnim poslovnim zaprekama. Premda svi relativno često obnavljamo zalihe čarapa, za to tržište nije čak rađena ni tržišna analiza. Malo točno zna kolika je njegova veličina, no sigurno je kako na njemu ima sve manje igrača te da kupci posežu za što jeftinijim rješenjima. A da vremena za čarapare nisu laka, pokazuje i vrlo slab odziv tržišnih aktera koji su se mahom ispričavali uz napomenu ‘Pitajte nas poslije’, ‘Nisu sad vremena…’, ‘Službeno radije ne bismo govorili’ i slično.

Nametni velikih trgovačkih centara, za koje će u četiri oka većina njih reći da su legalan reket najlijepljivijih iznosa, brojna davanja državi, neplaćanje, porast cijena isključivo uvoznih sirovina od gotovo 200 posto u posljednjih 18 mjeseci i konkurencija s niskim cijenama samo su dio razloga zašto bi nekoć veliki srednji igrači, poput Tvornice čarapa Miro iz Samobora ili Balla iz Paloveca, ali i nekoć ugledne velike tvrtke MTČ iz Čakovca, radije bili zaobiđeni u ovoj priči. Sudionici ovog tržišta procjenjuju da je njegova težina oko 100 milijuna kuna, a pad u prihodima većine njih iznosi u posljednjih nekoliko godina od 10 do čak 25 posto. Ipak, podaci Državnog zavoda za statistiku pričaju drugu priču. Uvoz čarapa u posljednje dvije godine u porastu, pa je tako 2008. uvezeno pamučnih, sintetičnih te hula-hup čarapa u vrijednosti od 174,4 milijuna kuna, a lani za 244,6 milijuna kuna.

Vodeći je igrač na tržištu Ytres, koji je osnovala talijanska tvrtka Calzedonija, no iako su u kriznoj 2009. bilježili 265 milijuna kuna, tvrde kako su mahom izvozno orijentirani te da nemaju razloga sudjelovati u temi o tom tržištu. To pomalo začuđuje jer imaju specijalizirane trgovine u nekim trgovačkim centrima, poput King Crossa. Nesumnjivo najjači domaći proizvođač čarapa jest Tvornica čarapa Jadran iz Zagreba, koja s ponosom ističe svojih 50 milijuna lanjskih prihoda. Štoviše, direktor Živko Žužul tvrdi da u posljednjih godinu dana imaju 10-postotni porast maloprodaje i veleprodaje.

• Prilagodba modnim zahtjevima, patenti poput nepodrživih čarapa od likre, čarape s mikrokapulama i dodacima poput Aloe vere samo su neki od razloga našeg opstanka i razvoja. Osim toga radimo i robne marke za vodećega njemačkog proizvođača – kaže Žužul te dodaje da kao lider pokrivaju 40 posto domaćeg tržišta. Žužul priznaje da u situaciji kada se na naplatu isporučene robe čeka i do 180 dana te kada su sirovine (bilo da je riječ o poliamidu ili pamuku) postale deficitarne, manjim igračima (onima ispod milijuna kuna prihoda) sudbina je doista neizvjesna.

Žužul dodaje da je veći dio sirovina za ovogodišnju proizvodnju već nabavio, pa je tako barem zaobišao 40-postotno poskupljenje sirovina, samo u prva tri mjeseca ove godine. Prednost je Jadrana, čiji program čini oko 80 posto proizvodnje poliamidnih čarapa, a 20 posto pamučnih, i izvoz ne samo pod tuđim već i svojim imenom, i to u zemlje regije. Osim toga, s 34 svoja maloprodajna objekta u Hrvatskoj nisu u situaciji da se moraju gurati u svaki trgovački lanac. Žužul ističe da je glavni problem tržišta nepostojanje kontrole kvalitete onoga što ulazi u naše dućane i da je njihova poslovna orijentacija kvaliteta, koja je jasno malo skuplja.

A u čemu je problem objašnjava Ivan Makar, direktor samoborske tvornice Makar, koji se 20 godina bavi proizvodnjom čarapa. U 2009., a kaže slično je i lani, ostvario je oko 4,3 milijuna kuna, što je 15-postotni pad u odnosu na 2008. U najboljim vremenima ostvarivao je 7,1 milijun kuna. – Jedina je šansa za opstanak nas manjih kvaliteta, koju zatim ne možete naplatiti. Radimo isključivo pamučne pletene čarape i poliamidne pletene čarape, a onda ispada da su nam konkurencija uvozni poliester i akril koji su dokazano nekvalitetni – kaže Makar, dodajući da će se i dalje boriti za tvrtku, primjerice uvođenjem programa pamučne trikotaže te pojačavanjem dječjeg programa s uzorcima iz crtica. I on je na vrijeme, dakle lani, nabavio veću zalihu sirovine, pa zato malo opuštenije gleda na novu godinu.

Nisu Makar i Žužul jedini koji upozoravaju na uvoz nekvalitetne robe, odnosno regenerata, na to nas je upozorio i Stjepan Palatinuš, direktor Balla, tvrtke koja je 2009. ostvarila 5,8 milijuna kuna (20 posto manje nego godinu prije), ali koji je nakon desetljeća u biznisu sad postao apatičan. Slično muči i nekadašnje predvodnike među srednjim igračima Tvornicu čarapa Miro. Regenerat su, naime, primjerice raspredene stare bolničke plahte kojima se dodaju poliesteri i akril radi ojačanja, a vrlo često izazivaju znojenje, pa i alergije. A ako na to još dodate boje niske kvalitete, smrad nogu i gljivice neizbježni su.

No dolazi li s toga toliko spominjanog Istoka tolika prijetnja? Statistički podaci pokazuju da je to istina. Naime, prije svega treba istaknuti da u svim kategorijama najviše uvozimo od Italije, no zanimljiv je porast od 2008. do 2010. uvoza kineskih čarapa od sintetičnih vlakana sa sedam na 45 tona. Velika se promjena u tom razdoblju dogodila i s pamučnim čarapama. Primjerice, iako je 2008. uvezeno 457 tona za 49 milijuna kuna, a lani 478 tona za 40 milijuna kuna, vodeći dobavljači postali su Kina, zatim Italija, a onda Turska, Pakistan, a odnedavno i Indonezija.

Andrej Jambrišak Dabo, direktorica Polzela čarapa, tvrtke kćeri slovenske Polzele, uvjerena je pak da su po prometu odmah iza Jadrana, a s 12,9 milijuna kuna prihoda to je i prilično realna slika. Iako je to ime kojem Hrvatice vjeruju kada je riječ o modnim poliamidnim čarapama, Jambrišak Dabo dodaje da je njezina tvrtka radi bolje budućnosti ove godine sklopila ekskluzivan ugovor s tvrtkom Alma Ras iz Olova u BiH, koja je lider u svojoj zemlji u proizvodnji finog rublja. Tako će u dvije nove poslovnice u Rijeci uza svoj program plasirati i onaj Alma Rasa te ga postupno uvoditi i u preostale 42 poslovnice u Hrvatskoj.

Posljednjih desetak godina primjećuje se blag pad prodaje klasičnih ženskih poliamidnih čarapa, što neki tumače i laganim rastom temperatura te činjenicom da žene sve više nose hlače. No sve koji rado komentiraju modne navike Hrvata razveselit će činjenica da je muška bijela čarapa doista gotovo nestala iz proizvodnje osim u asortimanu sportskih čarapa.