Veoma cijenjen marketinški stručnjak, čovjek koji se može pohvaliti milijunskom publikom na svom blogu, 12. i 13. travnja gostovat će u Zagrebu na konferenciji o internetskom marketingu i e-poslovanju ‘Best Internet’ koja će se održati u Hypo centru u organizaciji Best Marketinga. Bivši profesionalac u snowboardu Johan Ronnestam marketinšku karijeru počeo je baveći se ekskluzivnim golfskim brendovima poput Mizuna, King Cobre i Goldwina. Godine 1998. prešao je u Framfab gdje je kao konceptni programer i menadžer ključnih kupaca radio na projektima poput Nikea Europe, automobila Volvo, Vattenfalla i Bredbandsbolageta koji su odnijeli mnoge prestižne svjetske nagrade. Sklon manjim i inovativnim sredinama, napušta Framfab nakon što je tvrtka u dvije godine narasla od samo 130 zaposlenika na 3.400. Prelazi u manju organizaciju Able&Baker, najnagradiviju marketinšku agenciju za digitalno oglašavanje u 2001. Već sljedeće godine, 2002., osniva Foreign, digitalnu marketinšku agenciju sa sjedištem u Švedskoj koja vrlo uspješno osmišljava digitalne i integrirane globalne kampanje za BMW, MTV, H&M, Iku, Omegu, Beckers, Adidas International i mnoge druge.
-
Kad se nadete na internetu, konkurencija vam je cijeli svijet, a ljudi govore jednim jezikom, većinom engleskim. Kako lokalni brendovi mogu ostati lokalni i dijeliti nacionalne vrijednosti ako ‘žive’ u virtualnom svijetu? – Tako da ostanu upravo takvi – lokalni. U globaliziranu svijetu ljudi će tražiti upravo jedinstven brend, onaj koji nudi više od onoga što možete kupiti u svakoj trgovini diljem svijeta, svakoj državi i svakom gradu. Vrijeme u kojem smo svi htjeli Starbucksov kavu uskoro će završiti. Svatko tko je putovao u posljednjih deset godina prepoznaje taj osjećaj. Putujete cijelim svijetom i nalazite samo brendove koje možete kupiti i kod kuće. Brendiranje i marketing u osnovi su uvijek težili razlikovanju, stoga je građenje na lokalnoj jedinstvenosti smjer napretka.
-
Pisali ste da brend treba pružati vrijednost, a ne samo prodavati, prodavati, prodavati, da treba poučiti potrošače nekim vještinama ili samo dijeliti znanje. Ali kako to objasniti direktorima kompanija? Kako i kada mogu očekivati zaradu, odnosno povrat na svoju investiciju? – Želite se vratiti brendovima koji nude više od proizvoda. Tradicionalno je bila riječ o dobro obrazovanu osobu u prodaji, časopisima za potrošače i drugim čimbenicima. Vrijeme je da se sve to preseli na internet, ali imajući pri tome na umu da prisutnost na internetu znači transparentnost. Danas je lakše nego ikad usporediti proizvode i njihove mogućnosti. Zbog toga se prodavači i online trgovine moraju više usredotočiti na vrijednost nego na prodaju. Prodaja će pratiti vrijednost. Kad je riječ o povratu na investiciju, odgovor je u dugoročnom rastu na društvenim mrežama, pretraživačima te, naravno, u prepoznatljivosti brenda. Porast na društvenim mrežama i pretraživačima može se lako mjeriti, ali prepoznatljivost brenda teško je izolirati. Međutim, tako je bilo oduvijek, zar ne?
-
Koliko doista poznajemo svoje kupce? Koji su najlakši načini za njihovo upoznavanje ili testiranje? – Ne, ne poznajemo ih. Skloni smo vjerovati da ih poznajemo, ali potrošači današnje, ako ih danas uopće možemo tako zvati, drukčiji su od prijašnjih. Prije svega, ne žele biti označeni ili klasificirani. Na internetu možemo o posjetiteljima svojih stranica saznati više, ali nemojte biti u zabludi misleći da znate tko su oni. Osamnaestogodišnjak iz predgrađa neće dvaput reagirati jednako.
-
Je li budućnost oglašavanja investiranje u internet kao medij? Što će se dogoditi s tradicionalnim medijima? – Uvijek ćemo imati potrebu distribuirati poruke koje sadrže proizvode i brendove za koje ljudi nikad nisu čuli – za tu svrhu ne možemo se osloniti na pretraživače, društvene mreže, itd. PR-ovci i marketingaši uvijek će cijeniti takvu vrstu poruka, uvijek će biti mjesta za poruke u medijskom sadržaju kao što su danas one na televiziji, u tisku ili koje se dostavljaju. Međutim, učinak digitalne revolucije takav je da će se prikupljanje informacija, želja te čak i kupnja kao dio potrošačkog iskustva digitalizirati i zbog toga transformirati.
