Home / Financije / Novac vrti gdje svrdlo ne može

Novac vrti gdje svrdlo ne može

Jedina sličnost između bankarskih i poštanskih poslova jest u tome da ih se dio obavlja na šalterima. Na toj sličnosti počiva Ugovor o strateškom partnerstvu između Hrvatske poštanske banke i Hrvatske pošte po kojemu bi HPB-ove usluge trebale postati dostupne građanima u više od 1.100 poštanskih ureda u zemlji. Tako će HPB postati banka s najvećom distributivnom mrežom u maloprodaji. Međutim, da bi se ugovor operacionalizirao, treba educirati (i)li zaposlit najmanje 1.100 ljudi i uložiti golem novac u novu informatičku opremu. A to je već zalogaj na kojem će se trebati dokazati oba partnera.

Sve ima svoju cijenu, pa tako i slovensko domoljublje. Pitanje je samo kolika je ta cijena. Na ustrajnu slovensku haragu protiv Agrokora kao mogućeg kupca paketa od 23,34 posto Mercatorovih dionica od Pivovarne Laško Ivica Todorić odgovorio je podizanjem ponude s 206 na 230 eura za dionicu, što je znatno iznad njezine vrijednosti. Čini se da je Pivovarna Laško sad nešto bliže odluci da ipak proda svoje Mercatorove dionice Agrokoru nego što je bila prije nekoliko tjedana, ali pokušat će na tome dodatno zaraditi većim plasmanom svojih proizvoda u Konzum. Predstavnici Konzuma boravili su i Ivica Todorić plešu po taktu koji određuju bankari. Jedno je tumačenje da će upravo takvom ocjenom pomoći Todoriću da se domogne paketa Mercatorovih dionica jer nije isključeno da su neimenovani bankari slovenskoj javnosti prihvatljivija vlasnička opcija za Mercator od hrvatskog tajkuna. Većina tumačenja, međutim, u Vidoševićevoj izjavi vidi samo negativne posljedice za Todorićev pokušaj u Sloveniji. Treće je tumačenje da Vidošević, udaranjem po suverenitetu dvojice bivših predsjednika HUP-a, želi ojačati vlastiti položaj uoči ru-janskog izbora za HGK-ova novog čelnika. Napokon, jedno tumačenje kaže da je Vidošević novinaru Večeri rekao što je mislio, ali isto…

Ma koliko su nas Vladini dužnosnici uvjeravali kako za natječaj za koncesionara Zračne luke Zagreb vlada neviđen interes, produljenje natječaja za skupljanje ponuda za mjesec dana upozorava na to da pravog interesenta koji bi htio uložiti više od 300 milijuna eura još nema. Službeno je obrazloženo da se natječaj produljuje stoga da bi na njemu mogle sudjelovati i tvrtke kćeri kompanija za upravljanje aerodromima, a do sada se tražilo da je potencijalni koncesionar izravno upravljao najmanje jednom međunarodnom zračnom lukom koja opslužuje najmanje 10 milijuna putnika na godinu.

U doba dok smo još bili naivni mislili smo da je korupcija pojam ponajprije povezan sa zdravstvom. U međuvremenu su nam pokazali da je korupcija vezana uza sve velike poslove u kojima glavnu riječ vodi država, pa smo se smijali vlastitoj naivnosti. Afera Medikol ponovno je povezala pojmove ‘zdravstvo’ i ‘korupcija’, s time da je ovaj put otvorena Pandorina kutija iz koje bi napokon na svijetlost dana mogli izazivati svi razlozi koji bi objasnili zašto nam je zdravstvo tako skupo. Iza izvlačenja HZZO-ova novca kroz Medikol zacijelo ne mogu stajati samo vlasnici te tvrtke, bračni par Ivan i Ivanka Rajković, nego tu mora biti riječ o organizaciji koja savršeno poznaje putove novca u sustavu i načine na koje se može preusmjeriti u privatne džepove te koja je u stanju umrežiti mnogo aktera u sustavu zdravstva.

Ina još nije otpisala uhićenog joj izvršnog direktora Bojana Milkovića, ali jasno je da će na to mjesto morati doći novi čovjek. Čak i da Milković za mjesec dana izade iz pritvora, kompanija kao što je Ina neće si moći dopustiti da joj čelnu izvršnu funkciju obnaša čovjek osumnjičen za primanje mita dok je bio Croscov direktor. U Ini su očito bili nepripremljeni za takvu situaciju, pa sebe koja bi Milkovića trajno zamijenila nema na vidiku. Uz obrazloženje da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže, Milković službeno neće biti smijenjen u roku od mjesec dana, a ad hoc rješenje za osiguranje Inina neometanog poslovanja u to vrijeme pronađeno je u Áldottu. On bi pak u dvostrukoj ulozi mogao ostati i dulje od mjesec dana jer razbuktavanje rata između Vlade i Mola za prevlast u Ini s otvorenim mjestom izvršnog direktora dobiva novu dimenziju.

Češki predsjednik Vaclav Klaus, koji je prije dva tjedna hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću dao bezrezervnu potporu za ulazak Hrvatske u EU, izrazio je priličnu rezervu prema češkom ulasku u eurozonu. Klaus kritizira Pakt za euro koji su potkraj prošlog tjedna dogovorili lideri članica EU u Bruxellesu i traži od svoje vlade da odbije pretakaz Češke na euro. Po njemu, riječ je o radikalnom ograničenju suvereniteta zemalja članica. Klaus optužuje europske čelnike da su zloupotrijebili ekonomsku krizu da provedu daljnju unifikaciju EU prema fiskalnoj uniji. Prema ocjeni češkog predsjednika, upravo je euro mogao biti uzrok dužničke krize i destabilizacije Europe.

Što se god pozitivno događalo u hrvatskom okružju, ostaje bez odjeka u Hrvatskoj. Kao da smo zemlja izvan vremena i prostora! Kao što oporavak gospodarstava na koja smo najviše oslonjeni nije potaknuo i rast proizvodnje i izvoza i u Hrvatskoj, tako se na nas ne odnose ni pozitivni trendovi koje analitičari Erste grupe stavljaju pod naslov ‘povratak priljeva kapitala u zemlje Srednje i Istočne Europe’. Prošla je godina, navode, donijela obrat u priljevu kapitala u regiju nakon drastičnog pada u 2009. Ta opća ocjena za regiju ne odnosi se, međutim, na Hrvatsku, koja tu promjenu trenda još nije osjetila.

4,1 posto pala je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec.