Tehnički projekt tri godine gradio za državu bez licencije

Tvrtka je mimo zakona radila i na gradnji dionice autoceste kao Strabagov podizvođač. U Strabagu kažu da će se, ako se pokaže da dokumenti nisu provjereni, ugovor raskinuti.

Više od 60 milijuna kuna uprihodila je građevinska tvrtka Tehnički projekt radeći dvije godine na brojnim gradilištima diljem zemlje bez potrebne licencije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Da stvar bude još gora, Tehnički projekt mimo zakona radio je i za državu, ni manje ni više nego na gradnji dionice autoceste, kao podizvođač Strabaga kod Vrgorca. Spomenuta tvrtka radila je i na izgradnji nedavno otvorenog centra Supernova u Zadru.

Cijela priča postaje još zanimljivija kada se pogleda tko stoji iza kompanije. Osnivač Tehničkog projekta je Dinarik, koji je pak osnovao, a poslije u njoj obavljao funkciju prokurista, Ferdinand Mikulić, brat mnogo poznatijeg Milivoja Mikulića. Član Uprave HAC-a od 2006., pomoćnik Božidara Kalmete te državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja visoke su funkcije koje je Milivoj Mikulić obnašao sve do odlaska Ive Sanadera s premijerske funkcije. Osim po titulama, Mikulić je poznat i po tome što je tvrtka njegova brata od 2006. doživjela strelovit rast prihoda na poslovima u cestogradnji. Zbog neplaćenih obveza početkom 2009. Dinariku je blokiran račun, pa njegovi vlasnici poslove prebacuju na Tehnički projekt. Povezanost između Tehničkog projekta i Dinarika više je nego očita. Obje tvrtke posluju na adresi Cvijete Zuzorić 49, a kao direktori Tehničkog projekta navedeni su Ferdinand Mikulić i Željko Penavić (Penavić je i član Uprave Dinarika).

Tvrtke kojima je Dinarik ostao dužan još su prije dvije godine upozoravale da je Dinarik poslanje prebacio na Tehnički projekt te da unatoč blokiranom računu preko Tehničkog projekta plaća cesijama iako je to protuzakonito. Poštovanje zakona očito nije bila jača strana ekipi iz Tehničkog projekta, pa su bez licencije na građevinskim poslovima u 2009.

Ono što je vrlo indikativno u ovoj priči jest to da su svi naši upiti vezani za Tehnički projekt upućeni tvrtkama i institucijama nailazili na zid šutnje, a čak ni iz mjerodavnog Ministarstva nismo dobili odgovor. Sličnu razinu ignoriranja pokazao je Strabag koji je tri tjedna prebacivao novinarski upit s jedne na drugu tajnicu i s jednog na drugog direktora, a odgovor je stigao tek kada smo upit poslali u Austriju. Glasnogovornica Diana Klein potvrdila je da je Strabag dio poslova prepustio Dinariku, a oni pak tvrtki Doka Zagreb koja je, navode u Strabagu, podružnica Tehničkog projekta (inače ni Doka Zagreb nema potrebnu suglasnost Ministarstva).

• U slučaju da se pokaže da naš podizvođač nije provjerio dokumente svojih podizvođača, bit će raskinut ugovor između Strabaga i podizvođača – kaže Klein.

Najoriginalniji odgovor dao je sam Ferdinand Mikulić. Na pitanje kako više od dvije godine posluju bez licencije, rekao je da je on ‘uredski štakor’ i da ne zna detalje o tome. Nismo tako dobili ni objašnjenje kako je Tehnički projekt mogao raditi na projektu Supernova u Zadru vrijednom 85 milijuna eura bez potrebne licencije. Objasnjenje bismo mogli tražiti u podatku da je nadzor na tom gradilištu obavljala tvrtka D&Z koju je slučajno ili ne osnovao Mikulićev prijatelj Zdravko Livaković.

HT je prošle godine smanjio tržišni udio za 1,77 posto, Tele2 povećao za 1,69 posto, a Vinet je praktično ostao gdje je bio povećavši udio za neznatnih 0,08 posto, proizlazi iz službenih podataka koje je objavio HAKOM. HT je tako imao udio od 45,60 posto, Vipnet 42,80 posto, a Tele2 popeo se na 11,60 posto. Riječ je o udjelu s obzirom na broj korisnika, a onaj koji se mjeri prihodom HAKOM još nije objavio. Pritom treba istaknuti da jedino Tele2 od rujna 2009. kao korisnike broji one kojima valjanost kartice nije istekla više od 90 dana, zbog čega je njihov broj korisnika i tržišni udio snažen. Ovi podaci nastavak su trenda smanjenja i stagniranja udjela dvaju vodećih mobilnih operatera, koji još drže daleko najveći dio tržišta, pod utjecajem smanjene potrošnje u recesiji i okretanja korisnika prema jeftinijem konkurentu. Prema podacima koje je iznio Gerard Arendsen, voditelj projektnog tima u HAKOM-u, vrijednost hrvatskog telekom-tržišta u 2010. procijenjena je na oko dvije milijarde eura, što je, unatoč rastu broja korisnika, pad na razinu iz 2008.