Sredinom devedesetih moglo se sve češće čuti glasne zagovaratelje open-source softvera (otvorene platforme) koji su smatrali da računalni kodovi trebaju biti slobodni i dostupni za nezavisne umove da se s njima poigraju – ako žele. Dok su takve kampanje u početku bile rezervirane za romantiziranu viziju usamljenog hakera, razvojem weba 2.0 stvoren je alat za velike internetske suradnje na unapređivanju softvera.
Uspješna priča web-browsera Firefox ili online enciklopedije Wikipedia klasični su primjeri kada otvorena platforma privuče na desetke tisuća korisnika kako bi zajedno gradili i unapređivali proizvod. Na tim je osnovama i izniman uspjeh Googleova Android operativnog sustava za mobilne telefone koji je doslovno eksplozirao, narastavši više od 800 posto u 12 mjeseci i preuzevši trećinu tržišnog udjela. To se bez korisnika i ogromne zajednice developera iz cijelog svijeta koji su počeli razvijati aplikacije za Android telefone sigurno ne bi dogodilo.
Za svoj trud korisnici-inovatori nisu plaćeni novcem već dobrim osjećajem: oni jednostavno vole osmišljavati, imaju ideje i gušt im je. Slobodni softver dobro je demonstrirao kakva inovativna sila mogu biti korisnici i u kojoj mjeri tehnologija može rasti kad im se dopusti da se s njom poigraju.
Prema korisniku može se, naravno, okrenuti a da im se u ruke ne da slobodni softver za igranje s ambicioznim očekivanjima da će isti automatski naučiti besplatno programirati. Skype je, primjerice, svoj uspjeh izradio na dobrom uvidu u svoje ciljane korisnike. Oni imaju širokopojasni internet, održavaju redovitu vezu sa svojom mrežom prijatelja, obitelji i kolega, rano usvajaju nove komunikacijske proizvode, vrijedan su marketinški cilj i imaju snagu umrežavanja. Ta ciljna skupina već je godinama smatrala cijenu tradicionalnih telefonskih usluga previsokom, a neplaćanje naknada pruža im iznimno emotivno zadovoljstvo. Sve je to dio snažnog kapitala koji je omogućio Skypeu da za samo 15 mjeseci osvoji devet milijuna aktivnih korisnika. Posao je bio lagan – samo je trebalo posložiti ono što su korisnici htjeli. Međutim, takvo istraživanje tržišta zapravo je skuplji način od onoga koji omogućuje otvaranje inovacija.
