Manji troškovi i gubitak vremena

Novi kompjutorizirani provozni postupak (NCTS) prvi je sustav elektroničkog poslovanja u Carinskoj upravi koji će se početi primjenjivati u nacionalnim okvirima, i to već od prvog kolovoza ove godine. Nakon što postane članica EU, osim u njega Hrvatska će morati ući u Instrat, sustav koji prikuplja podatke o robnoj razmjeni među zemljama članicama EU.

U lazak Hrvatske u Europsku uniju donijet će i neke izmjene u carinsko poslovanje, ponajprije u uvođenje tzv. e-carine, zato Carinska uprava, kako nam kažu, intenzivno priprema uvođenje novih sustava koji će poduprijeti provedbu carinskih postupaka bez papira.

Novi kompjutorizirani provozni postupak (NCTS – New Computerised Transit System) prvi je sustav elektroničkog poslovanja u Carinskoj upravi koji će se početi primjenjivati u nacionalnim okvirima, i to već od prvog kolovoza ove godine. Da bi se to očekivano realiziralo, objašnjavaju u Carinskoj upravi, mora se uvesti i elektronička razmjena dokumenata između gospodarstvenika i carine (servis B2G). Riječ je o servisu koji je dio zajedničke infrastrukture informacijskog sustava Carinske uprave (IS CU) zadužen za interoperabilnost IS CU-a s poslovnim aplikacijama gospodarstvenika na načelima elektroničke razmjene dokumenata. Carinska uprava pripremila je svu potrebnu dokumentaciju za gospodarstvenike u kojoj su opisani poslovni procesi i način na koji će poslovnim aplikacijama ubuduće komunicirati s gospodarstvenicima.

Prednosti NCTS-a, ističu u Carinskoj upravi, računalno su povezane države članice EU i EFTA-e, što ubrzava granični promet i povećava učinkovitost provoza. Osim toga rano se otkrivaju i učinkovitije suzbijaju prijevare. Uspostaviti će se nadzor nad kretanjem pošiljke i smanjiti troškovi, carinska potvrda početka provoznog postupka izdavat će se automatski i postupak će brže završiti jer će se glavni obveznik elektronički obavijestiti o zaključenju provoznog postupka. Riječ je, inače, o prototipu za buduće projekte e-carine i prvom koraku u hrvatskom potpisivanju Konvencije o zajedničkom provoznom postupku.

Osim provoznog postupka kao projekt vezan uz e-carinu naši sugovornici ističu Instrat. Riječ je o sustavu prikupljanja podataka o robnoj razmjeni među zemljama članicama EU, obvezatnom za sve zemlje članice i njihove gospodarstvenike. U Hrvatskoj je nositelj tog statističkog istraživanja Državni zavod za statistiku. Tim sustavom izvještavat će se o svakom ulasku robe, tj. primitku, iz druge zemlje članice, odnosno o svakom izlasku robe, tj. otpremi, iz zemlje članice u drugu zemlju članicu EU.

Instratovi podaci daju informacije o trgovinskim tokovima među zemljama članicama EU i uz Extrastatove podatke (robna razmjena s trećim zemljama, odnosno zemljama izvan EU) važan su izvor podataka za sastavljanje bilance plaćanja i nacionalne račune. Konkretno, podaci o robnoj razmjeni važan su pokazatelj gospodarske uspješnosti i razvoja te se upotrebljavaju u odlučivanju o nacionalnoj i europskoj monetarnoj i gospodarskoj politici, makroekonomskoj analizi, po-najprije hrvatske Vlade, Hrvatske narodne banke te EU, a radi praćenja ekonomskih i društvenih kretanja u Hrvatskoj. Važni su za analiziranje i planiranje proizvodnje, nabave i prodaje, istraživanje tržišta, prognoziranje razvoja poslovnih subjekata te donošenje strateških poslovnih odluka. Obveznik izvještavanja za Instrat svaki je poslovni subjekt porezni obveznik čija vrijednost robne razmjene sa zemljama EU prelazi prag uključenja bilo za otpremu bilo za primitke ili za oba trgovinska toka. Prag uključenja određena je vrijednost ostvarene robne razmjene sa zemljama EU iznad koje su poslovni subjekti obvezatni dostavljati podatke odvojeno za otpremu i primitke. Prag uključenja određuje se za svaku godinu, i to posebno za otpremu i primitke.

U Carinskoj upravi napominju da će Carinarnica Varaždin, odnosno njezin Odjel za Instrat, biti odgovorna za prikupljanje podataka od poslovnih subjekata. Izvještavat će se samo elektronički. Prikupljanje podataka za Instrat počet će na dan ulaska Hrvatske u Europsku uniju, zato je krajnje vrijeme da se i gospodarstvenici počnu prilagođavati novim pravilima.

Plutajući vjetroagregati mogli bi se postaviti na platforme na otvorenim morima i pokriti sve potrebe čovječanstva za električnom energijom.

U razvoju zračnih vjetroagregata najviše je napredovala talijanska tvrtka Kite Gen. Prvi plutajući vjetroagregat postavio je pak 2009. u norveškim vodama energetski div Statoil – na plutajuće temelje postavio je uobičajeni Siemensov priobalni vjetroagregat; projekt je nazvan ‘Hywind’. Njegovim stopama krenuo je i danski graditelj vjetroelektrana Vestas. I francuski EDF razvija prototip plutajućeg vjetroagregata koji planira postaviti 2013. Međunarodni konzorcij DeepWind također razvija vjetroagregat s vertikalnom osi. Prema mišljenju stručnjaka, u tom će smjeru u dvije do tri godine krenuti svi veliki proizvođači vjetroagregata, a valja očekivati da će svjetske trendove vjerno pratiti i Hrvatska. Naravno, kao uvijek, uz uobičajeno kašnjenje od desetak godina.

Generator i proizvodi električna energija – objašnjava Jerkić i dodaje da rad na velikim visinama može smetati pticama i avionima, no s razvojem računala zmaje-vima se može upravljati posebnim programima, zato se mogu preusmjeravati. Testiranja i prve financijske analize pokazuju da bi učinkovitost takvih vjetroagregata bila veća, a cijena po proizvedenoj jedinici energije niža od bilo kojeg zasad poznatog načina proizvodnje električne energije. Istodobno, govori Jerkić, uređaji su relativno kompaktni, zato manje utječu na okoliš od današnjih vjetroagregata, a na istoj jedinici površine može se instalirati više megavata. Prema tomu, lijepo je razmišljati o tome da bi se npr. Jadran mogao iskoristiti i u druge svrhe osim turističkih, a još je ljepše maštati da uz kućicu na obali pluta vlastiti izvor energije.