Pero Munivrana, direktor Hrvatskog instituta za tehnologiju, kaže kako je hrvatska Vlada osnovala HIT kako bi poduprla tehnološki razvoj. Međutim, unatoč naporima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da osigura sredstva za tehnološki razvoj, izdvojeni iznos nije dostatan zbog smanjenja proračuna uslijed ekonomske krize. Očekivanje da će RH taj nedostatak novca moći nadoknaditi iz predpristupnih, pristupnih, strukturnih ili nekih drugih fondova iz EU nije realna.
Dijagnoza hrvatskoga stanja za tehnološku obnovu Hrvatske nedostaju: praktično orijentirani znanstveni projekti, timovi znanstvenika koji su spremni na puno rada uz jasnu ideju o ekonomskim interesima koje mogu ostvariti, znatno veće ulaganje države u istraživanje i razvoj, osigurani sustav inkubacije koji podrazumijeva logistiku start up tvrtkama, venture capital fondovi s kompetentnim menadžerima, tržište kapitala za start up tvrtke.
Vrlo je indikativan i broj patenata koji se prijave u Hrvatskoj, a imaju neku tehnološku osnovu – ima ih jedan ili dva godišnje.
Rockefeller bio je prvi i škole za menadžere (MBA program na sveučilištu Wharton). Selekcija projekata koji su osmišljeni na sveučilištima ili u institutima korporacija, dostupnost kapitala i kvalitetni menadžerski kadar i danas su temelj kompetitivnosti ekonomije SAD-a. Na ovom mjestu nužno je spomenuti rezultat studije najuglednije konzultantske tvrtke na svijetu McKinsey and Co. kad je riječ o presudnim čimbenicima za prosperitet društva. McKinsey je ustanovio, analiziravši sve države na svijetu, da su se najbrže razvijaju društva koja imaju dobar obrazovni sustav i veliku štednju građana. Izravna strana ulaganja (Foreign Direct Investment) gotovo su beznačajna za povećanje BDP-a nekog društva! Prema McKinsey and Co. napori za dovođenje stranih investitora gotovo su besmisleni. Za pojedino društvo produktivnije je školovanje kvalitetnih inženjera i menadžera s MBA kvalifikacijom nego školovanje pravnika, ekonomista, sociologa i politologa.
