Je nazvala ‘nacionalnim programom osobnih računala’ kako bi se za malo novca svakoj obitelji omogućilo računalo. Djeci siromašnih obitelji računala su darovana. Uz to promijenili su cijeli obrazovni sustav, pa je Portugal jedna od malo-brojnih zemalja koje napreduju u tome. Osim toga ima jako pametno riješeno licenciranje mobilnih operatera za 3G pa će ta usluga uskoro postati besplatna za sve obitelji. To bi trebalo raditi. Za poticaje i pomoć u poljoprivredi Europa troši 44 posto sredstava, a samo šest do sedam posto na istraživanja i inovacije. To se treba promijeniti jer je takav proračun primjereniji za 18. nego za 21. stoljeće.
-
Koliko su za IT sektor i potrošnju važne zemlje koje se približavaju članstvu u EU? Vi ste iz Češke koja je nakon ulaska u EU također bile streljivit rast IT potrošnje. Može li se to usporediti? – Iznimno su važne i za EU i za IT sektor zato što su njihove ekonomije dinamičnije i agilnije od onih zemalja EU. Problem s ulaskom u EU jest što nakon toga postaju popustljive i pasivne. U Češkoj je poduzetništvo prije deset godina bilo na mnogo višoj razini, a onda su došle potpore EU. Upozoravam hrvatsko gospodarstvo da ostane dinamično. Hrvatska je svakako na putu za EU, što je dobro za vas zbog svih prednosti EU, jedinstvenog tržišta, valute… Međutim, prošle godine 60 posto ekonomskog rasta potaknule su ekonomije u razvoju. U sljedećih pet godina to će biti gotovo 75 posto. Prema tome, iako Europa treba dovršiti spajanje tržišta i slobode ljudi, usluga, robe i kapitala, što je izvrsno, treba gledati oko sebe, područja s kojih se potiče ekonomski rast, i biti mnogo otvorenija. EU, nažalost, katkad previše gleda samo sebe. Zemlje koje razbijaju tu šablonu, poput Njemačke, mogu napredovati. U neku ruku Njemačkoj je dobro jer je i Kini dobro.
-
Kako Hrvatska može privući ulaganja u istraživanje i razvoj? – Upravo sam bio u Irskoj, prije slavljenoj kao zemlji primjeru. Problem s njome bio je to što se stvorio golem procjep između hi-tech industrije koja je procvala i ostatka stanovništva i gospodarstva. Hrvatska ima dobar zemljopisni položaj, pogodan je za razvoj usluga i turizma. Nedostaje joj da bude privlačna za investicije i agresivna u izvozu. Za to su ključni izvrsno konkurentno obrazovanje i otvorenost u obrazovnom sustavu. To sada dobro rade Kinezi, provode studentske i profesorske razmjene, uvoze znanje koje im nedostaje. Važna je kvaliteta radne snage jer se moraju potaknuti kreativnost i inovacije čak i među ljudima koji rade na tvorničkim strojevima jer tih poslova za pet godina možda ne bude. Hrvatskoj trebaju i kvalitetne institucije, dobar pravni sustav, fleksibilniji radni zakoni, društvo s manje korupcije ili bez nje. Takve zemlje privlače investicije. Treba postati zemlja u kojoj je lako raditi posao, što nije samo stvar niskih i visokih poreza nego cjelokupnog okružja. Hrvatska je dobra, ali treba postati odlična.
