Finska

Nenad Rančić, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorio je na nužnost regulacije i liberalizacije tržišta plemenitim kovinama, čija je pravna regulativa neadekvatna i nedorećena. Vlastiti izvori su nam oskudni, ali postoji potencijal za razvoj tržišta kako na strani ponude tako i na strani potražnje – smatra Rančić. Za razliku od drugih područja, uvoz zlata se destimulira. Osim PDV-a koji se plaća normalno prema stopi od 23 posto, tu je također i carinska tarifa te porez na luksuzne proizvode od čak 30 posto. Do ulaska Hrvatske u EU trebat će uskladiti regulativu o PDV-u u pogledu investicijskog zlata te ukinuti carine.

Zaključno je Sven Sambunjak, prvo ime Srebrozlato.coma, u predavanju znakovita naziva ‘Pontonski most preko bezumlja – praktična kuharica za hrvatske ‘zlatne’ investitore’ duhovito opisao tipične hrvatske investitore te i na taj način objasnio zašto je kod nas stanje tako loše kad je riječ o investiranju u zlato. Domaće je investitore prema načinu promišljanja podijelio na ignorante, nasljednike, snalažljivce, globetrottere i političare. S razlogom zadovoljan što se pokazalo da je priča o zlatu, posebice u posljednje vrijeme, doista jedna od najuzbudljivijih na svijetu i što je konferencija potaknula raspravu o plemenitim kovinama, Sambunjak je za kraj sudionike pozvao na vrlo izglednu drugu konferenciju sljedeće godine.

Treća je u svijetu, prva u Europi po inovativnosti. Finska, zemlja s tek 5,2 milijuna stanovnika i prosječnom temperaturom u veljači od -9 Celzijeva stupnja, prema procjenama OECD-a, godinama je u svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovanja i gospodarskoj konkurentnosti.

U centru Helsinkija samo nekoliko minuta od tržnice na obali, na stepenicama Sveučilišta mladi znanstvenici i studenti čim proviri sunce sjede i uživaju uz kavu i čitanje. Ne bi to bilo ništa neobično da pri tom termometar ne pokazuje vrijednosti ponekad debelo ispod nule. No mladoj finskoj inteligenciji to ne smeta. Oni svoj naum provode bez obzira na klimatske uvjete. Kakvi mladi, takav i ostatak zemlje. Naime, Finska, zemlja s tek 5,2 milijuna stanovnika i prosječnom temperaturom u veljači od -9 Celzijeva stupnja, prema procjenama OECD-a, godinama je u svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovanja, inovativnosti i gospodarskoj konkurentnosti. Takvi rezultati ne padaju s neba. Oni su plod dugog razdoblja razvoja sustava obrazovanja, ulaganja u istraživanja i znanstvenu zajednicu te poticanja izvrsnosti.

Finci kreću od početka. Kada mali Finci krenu u prvi razred, njihovi roditelji mogu biti sigurni da će dijete poučavati najbolji. Kriterij za posao učitelja je magisterij, a prosječna plaća 2.600 eura. Uz to, kompletno je školovanje, od osnovne škole do doktorata, besplatno pa to osigurava da u obrazovnom sustavu rade samo najbolji. Finska godišnje izdvaja oko 3,5 posto svog BDP-a za istraživanje i razvoj (R&D), što je više od SAD-a (oko 2,6) i EU (oko 2 posto). Od ranih deve-desetih lagano povećava ulaganje u R&D, dok su svi drugi troškovi bili zaledeni.

Damir Kušen, hrvatski veleposlanik u Finskoj, kaže kako je samo za znanstvene projekte kroz Sedmi okvirni program Finska od Europske unije dobila čak 100 milijuna eura, dok su za usporedbu hrvatski znanstvenici kroz prijavljene i odobrene projekte dobili tek 3,5 milijuna. Finska je i među prvima definirala sveobuhvatni nacionalni inovacijski sustav kao temelj strategije vlastitog razvoja. To je s jedne strane podrazumijevalo podizanje opće kvalitete obrazovanja na znatno višu razinu, ali i umrežavanje svih segmenata koji čine uspješan nacionalni inovacijski sustav – od državnih institucija čija je to ključna zadaća, preko poticanja poduzetništva i inovacijske kulture, značajnog povećanja investiranja u istraživanje i razvoj, pa do izgradnje složenog umreženog sustava znanstvenih i tehnoloških parkova koji posreduju između onih koji proizvode nova znanja i inovacije te onih koji ih primjenjuju u neposrednoj proizvodnji.

Inovacije i kreativnost omogućuje sustav, a ne svodi se na talent pojedinaca – kaže veleposlanik Kušen, te dodaje kako je Finska svoj strateški razvoj usmjerila na: Ono što Finska radi bolje nego neke druge zemlje koje imaju iznimno razvijeno visoko obrazovanje i institucije je pametno povezivanje razvoja znanosti s privredom.

Sve su veća ulaganja i u proizvodnju, ali i biotehnologiju, te Finci posljednjih godina intenzivno potiču razvoj nanoznanosti i nanotehnologije. Helsinski tehnološki centar (Helsinki Technology Center) izgradila je kompanija Technopolis plc., najveća finska tvrtka koja osigurava idealno poslovno okruženje za high-tech kompanije.

Mladoj finskoj inteligenciji ne smetaju niske temperature. Ulice izgledaju prazno jer su svi mladi na fakultetu.