Home / Financije / XPERIA

XPERIA

Nije bogaćenje jer zahtijeva mnogo muke i vi zapravo očekujete primjer, a ne ekstraprinos – rekao je Orsag. Zlato, rekao je, kombinira osiguranje i ulaganje. O dvojbacha povezanim sa zlatnim standardom kao monetarnom savješću govorio je dr. sc. Guste Santini, konzultant Istraživačkog centra Rifin. Objasnio je da je zlatni standard robni standard, što znači da se vrijednost novca kreće u smjeru cijena zlata.

Svaka roba može biti podloga monetarnog sustava jer iza svake stoji filozofija ponašanja. Cijena zlata mijenja se jednako kao i cijena druge robe, pa je problem što nije novac. Robne rezerve zemlje mogu amortizirati cijene, stoga je velik hrvatski problem što ih više nema. Naime, dok cijene padaju, robne rezerve usporavaju, zaustavljaju pad cijena kupnjom. Vrijedi i obratno: dok cijene rastu, robne rezerve padaju usporavajući zaustavljanje rasta cijena. I to je razlog zbog kojeg neki monetarni stručnjaci zagovaraju robni standard – dodao je Santini i naglasio da to rade sve ozbiljne zemlje kako bi minimizirale cjenovne skokove.

Papirnati novac, nastavio je, veoma je nesiguran, pa ne začuđuje što više od desetak američkih saveznih država razmatra uvođenje robnog novca. Robni novac, pojednostavljeno, jest štednja u prethodnom razdoblju, a simbolični je novac obećanje buduće štednje.

Posebno zanimanje, dakako, izazvalo je predavanje Jamesa Turka koji je govorio o odnosu između zlata i najvećih svjetskih valuta, posebno dolara i eura. Turk vjeruje da će vrijednost zlata i drugih plemenitih kovina rasti, za njega je zlato novac, a ne investicija. Zlato je prirodni oblik novca već tisućama godina, a mi smo dospjeli u balon u kojemu smo izgubili ideju o tome što je novac. Zlato je iznimno vrijedno zbog kalkulacije u ekonomiji, odnosno mogućnosti da se pravu vrijednost novca prenosi tijekom dugih vremenskih razdoblja – objasnio je Turk uvjereno da najveće svjetske valute nemaju svijetlu budućnost.

Prema njemu su kriza i recesija vraćanje u realnost nakon što je bankarski sustav djelomičnih rezervi stvarao novac ni iz čega i tako stvorio iluziju prosperiteta. Zbog vođenja takve politike ulaganje u banke nije sigurno. Zlato u odnosu na svjetske valute već deset godina u prosjeku raste, što je posebno vidljivo u slučaju dolara. Mnogi govore o volatilnosti zlata, ali Turk objašnjava da nestabilnost ne proizlazi iz njega, nego iz valuta, što je pokazao na odnosu između cijene sirove nafte i britanske funte, dolara i eura.

Fluktuacija valuta i potezi središnjih banaka potiču volatilnost. Zlato je novac i likvidnost te donosi sigurnost. Zbog toga je vrlo važno da bude dio vašeg portfelja uz investicije koje stvaraju bogatstvo, ali uz rizik – rekao je Turk, dodavši da je vrlo važno uvidjeti vrijednost portfelja u gramima zlata kako bi se dobila prava slika njegove vrijednosti.

Analiziravši isplativost ulaganja u srebro, ustvrdio je da bi srebro moglo nositi mnogo veće prinose, ali i da je volatilnije. Sadašnje stanje u SAD-u, gdje dionice rastu zbog tiskanja novca, smatra početkom hiperinflacije i usporedio ga je sa stanjem u Jugoslaviji kad je dinar kao valuta propao. Golem jaz između rashoda i prihoda Vlade SAD-a i situacija u kojoj ne može više vraćati svoj dug jasan su pokazatelj da su na putu prema hiperinflaciji. A ne budu li SAD i EU obuzdali hiperinflaciju, uslijedit će kolaps valuta.

Kad u nešto investirate, dobro je znati što je to – rekla je Jadranka Rukavina iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo u uvodnom dijelu svog predavanja ‘Standardizacija i označavanje plemenitih metala’. Kod nas se plemenite kovine kontroliraju prema Zakonu o nadzoru predmeta od plemenitih kovina iz 1993. koji je, istina, danas već zastario i više ne prati promjene na tržištu. Primjerice, iz njega je isključen paladij. Svi predmeti od zlata, srebra, platine moraju imati znak, potvrdu da su usklađeni s označenim i da se s njima može pouzdano rukovati – dodala je Rukavina, navodeći da svaka plemenita kovina ima poseban znak u koji se upisuje oznaka HR i brojka koja se odnosi na promile čistoće.

Novi zakon, usklađen s EU, napomenula je, morat će omogućiti veći broj oznaka čistoće, ali i promijeniti činjenicu da se sada ne može spriječiti uporaba štetnih kadmija i nikla kao slitina u izrađenim predmetima.

Hrvatska čini sve kako bi postala supotpisnicom Konvencije o kontroli i označavanju predmeta od plemenitih kovina koju je potpisalo 19 zemalja EU, Cipar te Izrael, a na snazi je od kraja 1950-ih. Malobrojni proizvođači zlata kod nas imat će koristi od potpisivanja te konvencije jer to znači da uz standardizirane procedure i točno propisane metode i označavanje neće biti nužna dodatna kontrola. To će se pokazati odličnim npr. nakon izlaska na vanjska tržišta s replikama zlatnog nakita – rastumačila je Rukavina.

O tome što sve morate znati prije nego što uložite u plemenite kovine poput zlata, rekao je Peter Slapšak, direktor slovenske tvrtke Elementum: – Preporučio bih da ulažete u srebro jer vjerujem da će mu cijena najviše rasti. Što je dulji rok ulaganja, to će ulaganje biti isplativije – rekao je Slapšak. Objasnio je da do prije pet godina cijena ni zlata ni srebra nije previše rasla, ali danas ubrzano raste cijena potonjeg: od 2000. do danas porasla je 347 posto svoje vrijednosti.

U investiranju Slapšak također preporučuje kupnju manjih težina. Dodao je kako je najbolje ulagati u razdoblju od pet do deset godina, i to u zlato čistoće 999 pro-mila, na koje se u Sloveniji plaća 20 posto poreza. Razmišljate li o investiranju u zlato, vrlo je važno da nosi oznaku ‘good delivery’ koju izdaje udruga London Bullion Market Association, po čemu se prepoznaju u svijetu.