Velike promjene na tržištu posljednjih godina

Iako ju je uvijek dobro imati, u krizi je gotovina najtraženija roba. Stoga tvrtke sve češće unovčuju imovinu, najčešće onu u nekretninama, kako bi došle do svježeg keša za core biznis. ‘Sale and lease back’ model financiranja (engl., prodaj, pa unajmi) postao je zato često korištena metoda, no mišljenja o spasonosnu učinku tog modela za leasing-tržište podijeljena su. Sale&lease back koncept postaje sve popularniji i traženiji, osobito u segmentu financiranja nekretnina, i nema sumnje da bi mogao donikle pridonijeti oporavku leasing-tržišta – kaže Buconjić. Urukalo vić pak smatra da je core biznis leasinga financiranje investicija, a ne likvidnosti društva, tako da se ne može očekivati znatniji utjecaj sale&lease back modela na oporavak leasing-tržišta. U Hypo leasingu kažu da je i tvrtkama s malim zaduženjima, koje nemaju opterećenja na svojim nekretninama, sve zanimljivija sale&lease back opcija kojom poboljšavaju tekuću likvidnosti i osiguravaju sredstva za pokretanje novoga investicijskog ciklusa.

U OTP Leasingu je broj sklopljenih leasing-ugovora u protekloj godini bio je 11 posto manji od broja sklopljenih ugovora tijekom 2009. Procjenjujemo li proteklu godinu kroz kategoriju financirane vrijednosti sklopljenih ugovora, dođaje Buconjić, taj je pad još izraženiji, budući da je financirana vrijednost 25 posto manja od one ostvarene tijekom 2009. godine.

Leasing-tržište i u 2010. godini zabilježilo je pad plasmana oko 30 posto u odnosu na 2009. koja je zabilježila pad oko 50 posto u odnosu na 2008., pa možemo zaključiti da je leasing-tržište u segmentu vrijednosti novozaključenih ugovora u 2010. bilo na razini oko 35 posto u odnosu na rekordnu 2008. – kaže Urukalo vić dodajući da je najmanje pogođen segment financiranja osobnih vozila i on bilježi više od 40 posto vrijednosti novozaključenih ugovora u 2010., dok su u posljednje dvije krizne godine najpogođeniji segmenti gospodarskih vozila i plovila. Plovila zbog manjenja potražnje za luksuzom, a transportna sredstva zbog nedostatka investicija i teškog stanja u transportnoj industriji.

Kriza je utjecala na smanjenje potražnje i pad tržišta, ali i dovela do nesigurnosti za leasing-društva u pogledu plasmana sredstava na tržište – kažu u Hypo leasingu. S obzirom na to da je leasing u izravnoj korelaciji sa snagom korporativnog sektora, negativni se trendovi automatski preslikavaju na njega, a rezultat je pad vrijednosti novosklopljenih ugovora cijele industrije u prvih devet mjeseci 2010. godine od 41,1 posto vrijednosti novosklopljenih ugovora u odnosu na rujan 2009. – Prema našim prognozama, u 2011. očekuje se lagani rast leasing-tržišta u Hrvatskoj, prije svega zbog oporavka tržišta vozila. Putem financijskog leasinga realizirano je 74 posto leasing-financiranja, dok je kroz operativni leasing ostvareno 26 posto leasing-financiranja – kaže Buconjić.

Iz godinu u godinu udjel financijskog leasinga raste te je u 2010. godini njegov udjel činio oko 53 posto porfelja leasing-industrije. U Hypo leasingu također potvrđuju da je trenutačni fokus na financijskom leasingu, koji je ukinjanjem PDV-a na kamate danas bitno povoljniji i dio tvrtki koje su dosad preferirale operativni sada se opredjeljuje za financijski leasing. Na ukupno tržište leasinga najviše će utjecati, smatra Buconjić, novi poslovi i nove investicije u industriji, građevinarstvu, transportu i drugim granama gospodarstva budući da se za kupnju lakih i teških dostavnih vozila, građevinske mehanizacije i industrijskih postrojenja vrlo često koriste leasing-proizvodi. Tijekom godine očekuje se oporavak tržišta vozila, a samim time i veći broj sklopljenih ugovora o leasingu za kupnju vozila – kaže Buconjić.

U Hypo leasingu smatraju da je potencijal leasing-industrije u Hrvatskoj nedovoljno velik te će i dalje biti popularni oblik financiranja, a prilagodbom određenih odredbi Zakona o leasingu, koje trenutačno ograničavaju mogućnosti razvoja novih proizvoda i usluga, omogućit će se klijentima veće beneficije a leasing-tržištu pružiti mogućnost za oporavak i razvoj. Također, članstvo Hrvatske u Europskoj uniji trebalo bi biti pozitivan poticaj razvoju leasing-industrije, pri čemu bi uvođenje eura osjetno olakšalo poslovanje, pogotovo u slučaju operativnog leasinga, u kojem se leasing-društva još susreću s visokim stranim valutnim rizicima.

Premda neka leasing-društva bilježe poboljšanje poslovanja u usporedbi s godinom prije, ukupna industrija još je u silaznom trendu. S obzirom na pad BDP-a u 2010. godini nije se ni mogao očekivati oporavak tržišta. S prognoziranim stopama rasta BDP-a u 2011. godini pomake u plasmanu leasing-proizvoda ili minimalno zaustavljanje daljnje pada i stagnacije leasing-tržišta može se očekivati u drugoj polovini godine – kaže Urukalo vić. I on ponavlja da su za potpuni oporavak tržišta ključne investicije. Dok nema potražnje za financiranjem investicijskih dobara, tj. novog vala investicija ne može se očekivati ozbiljniji oporavak leasing-tržišta.

Mnogo ih se javi za posao, no na pokusno čišćenje malo ih se odazove. Čistači su četvrta najtraženija kategorija poslova na internetskom portalu Burza rada na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prema podacima Oglasnika, na stranicama Oglasnik.hr-a više je od 400 oglasa u kojima se traže posao čistačice, a ove godine, do kraja veljače, na Posao.hr-u objavljen je 51 oglas kojim se traži čistačica. Za taj je posao poželjno da osoba ima vozačku dozvolu B-kategorije, da je obučena za rad sa strojevima, sredstvima i materijalima za rad te da ima sanitarnu potvrdu. Međutim, traže se i pouzdanost, diskrecija, brzina i efikasnost te spremnost za mobilan rad i rad u smjenama.

Rdnike danas nije teško naći, javljaju se sami. Radnici koji nama trebaju brzi su i sposobni ljudi koji u kratkom vremenu mogu obaviti bilo koji posao koji se zatraži od njih a da pritom ne dobivamo priču da nešto nije napravljeno kako treba ili da je gurnuto pod tepih – kaže Kamelija Briški iz Foka servisa. Međutim, iskustva su različita. Direktorica Alterra grupe navodi kako ih uvijek iznenađuju situacija kad otvore nova radna mjesta.

S obzirom na situaciju na tržištu čovjek bi pomislio da je lako, ili barem lakše, pronaći novu radnu snagu. No to nije istina. Na oglašenim se uvijek odazove mnogo ljudi. To nam jasno govori kolikima je posao zapravo potreban. No već na dogovoreni razgovor za posao odazove se samo 50 posto od onih koji su obećali doći. Na pokusno čišćenje pak dođe ih samo nekoliko. To nam još jasnije dokazuje koliko su ljudi zapravo voljni raditi – kaže Dekanić Bienefeld.

Tehnologija čišćenja, naime, posljednjih godina promijenila pa se danas rabe napredni strojevi koji ubrzavaju posao i biorazgradive kemikalije koje nisu štetne za okoliš. Osobito se na to pazi u čišćenju brodova. Lidija Prgin ima obrt za čišćenje brodova u Marini Kremik u Primoštenu i u tom je poslu već 13 godina. Budući da u Hrvatskoj raste broj čarterskih kompanija (zasad ih je registrirano 1.400), iznajmljivanje plovila posao je koji raste, pogotovo za čistače. Top-dan jest subota, kad čarteri ispljavaju. Iako sezone još nije počela, u marini je već prvu subotu u ožujku bilo živo.

To je sezonski posao, ali kad počne u travnju, na dan zaposljavamo i 30-ak ljudi, među kojima i studente. Svakako nam je lakše danas nego kad sam tek počela s poslom. Tad nismo mogli nabaviti ni specijalne usisavače. Međutim, na kraju dana mrlja je mrlja, potrebne su vješte i uporne ruke – kaže Prgin.

Osim potražnje za čišćenjem u segmentu plovila sve je veći interes za čišćenje uređa i stubišta stambenih zgrada, ali ne i stanova. Kamelija Briški, administratorica Foka servisa, tvrtke koja se bavi čišćenjem, tek od ove godine svjedoči o povoljnom stanju na tržištu.

Potražnja lagano raste za čišćenjem uređa i stubišta, prvog zbog PDV-a i pravdanja računa, a drugog zbog lakšeg plaćanja sustavom NKS-a (Nacionalni klinički sustav, nap. a.) – kaže Briški i naglašava da se uglavnom čiste uređi, provodi ‘generalka’ poslovnih prostorija i stubišta.

Stanove nemaju u ponudi jer oduzimaju mnogo vremena, zahtjevni su, a nisu unosni. Međutim, zabrinuta je da će se, potraju li gospodarske teškoće, ljudi sami početi brinuti za čišćenje svojih poslovnih prostorija kako bi uštedjeli koju kunu više. No zasad takvih problema nema, stoga se u Foki prije svega koncentriraju na ispunjavanje potreba klijenata.

Najčešće je očitati šarotine od olovke na kožnatoj bijeloj garnituriji jer se to ne može napraviti strojno, nego ručno, sredstvima za skidanje mrlja s takvih materijala, a i dugo traje. Dosad najzajednije u našem poslu bilo je struganje naljepnica sa zagrebačkih izloga – prisjeća se Briški.

Alterra grupa iz Zagreba također bilježi rast potražnje za svojim uslugama, pa je tako nedavno otvorila podružnicu u Zadru.

Posljednjih nekoliko godina ljudi su promijenili stajalište u korist usluge čišćenja. Međutim, potrebe i mogućnosti manjih tvrtki razlikuju se od onih srednjih i velikih tvrtki. Manje tvrtke još ‘važu’ treba li im vanjska usluga, posebno zbog cijene koja je prati – kaže Anna-Lena Dekanić Bienefeld, direktorica Alterra grupe.

U posljednjih nekoliko godina promijenilo se stajalište okoline u korist usluge čišćenja. Manje tvrtke još ‘važu’ potrebu za vanjskom uslugom u usporedbi s cijenom koja ide uz nju.

Naša služba uglavnom je nevidljiva, ali u tome je i naša moć. Naime, velik objekt poput trgovačkog centra ne sastoji se samo od trgovina. To je zgrada za čije se održavanje moraju izdvojiti sredstva i ljudi – kaže Vladimir Šinko, voditelj objekta City Centar one za tvrtku Reiwag Facility Services.

Osim čišćenjem unutarnjih prostorija i upravljanjem te održavanjem objekata Adria servis, član Adria grupe, bavi se hortikulturom, čišćenjem staklenih fasada, ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, obavlja selidbu i dostavu – kaže Siniša Ravlić, predsjednik Uprave Adria grupe.

Većinu dodatnih usluga počeli smo nudit u posljednjih nekoliko godina, i to zato što je zbog velike nezaposlenosti konkurencija jako narasla. Naime, svatko tko bi kupio usisavač tvrdio je da je servis jer svi mogu barem čistiti ako nemaju drugog posla – kaže Josip Đurinek, tvrtka Čisto.

Cijena čišćenja u Alterri i većini servisa ovisi o nekoliko važnih činitelja: učestalosti održavanja, broju radnika na terenu predviđenom za čišćenje, mjestu čišćenja, dodatnim djelatnostima uključenima u održavanje kao što su strojno čišćenje podnih obloga, pranje prozora, opskrba potrošnim materijalom i slično. Radi konkurentnosti nužno je djelatnost čišćenja proširiti na kompletan facility-menadžment. Adria servis, članica Adria grupe, također nudi velik raspon usluga kompletnog upravljanja zgradama. Osim čišćenjem unutarnjih prostorija, upravljanjem objektima te njihovim održavanjem bavi se hortikulturom, čišćenjem staklenih fasada, ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, organizira selidbu i dostavu te provodi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.

Kao što kaže direktor Adria servisa Marko Santro, to što tvrtka pokriva velik raspon usluga prednost je na tržištu jer sve više klijenata traži kompletna rješenja.

Radimo s velikim klijentima u svim industrijskim sektorima. Budući da broj usluga koje obavljamo kontinuirano raste iz godine u godinu, prednost je našeg poslovanja ponuda kompletnog facility-menadžmenta. On je također baza svakog klijenta jer za sve vrste usluga ima jednog pružatelja usluge, što podiže standard i kvalitetu, a klijentu ostaje više vremena da se posveti osnovnom biznisu – kaže Santro i dodaje da se zbog ulaska stranih kompanija na domaći tržište konkurencija na tom dinamičnom tržištu stalno povećava.

Većina manjih igrača na tržištu nastoji se etablirati kombiniranjem svojih usluga i neke druge djelatnosti poput građevinske i iznajmljivanja turističkih kapaciteta ili pak suradnjom s agencijom za nekretnine ili tvrtkom za catering; drugi kontinuirano ulažu u inovativnu ponudu. Dobar je primjer tvrtka Čisto vlasnika Josipa Đurineka. On nudi čišćenje oluka, montažu antena i klimatizacijskih uređaja, skidanje leda i snijega s krovova, ali i postavljanje zaštite od ptica.

Većinu dodatnih usluga počeli smo nudit posljednjih godina, i to zato što se zbog nezaposlenosti konkurencija veoma povećala. Naime, svatko tko bi kupio usisavač vikao je da je servis jer svi mogu barem čistiti ako nemaju drugog posla. U ovoj sam branši već 19 godina i mogu posvjedočiti da je kvaliteta cijele branše pala iako je tvrtki koje se bave našim poslom mnogo više. Konkurencija se ne trudi raditi bolje, nego samo jeftinije – kaže Đurinek. Ne smatra da će male tvrtke povećavati potražnju za tim uslugama jer npr. uslugu pranja sagova ponajprije obavljaju za odvjetničke urede ili ustanove poput dječjih vrtića. Posao nije uvijek tako glamurozan. Bilo je dana u kojima su ih pozivali da očiste mjesto zločina, a jednom ih je nazvala žena koja se potužila da susjedna kuća veoma zaudara.

Zatekavši stanje raspadanja u toj kući, odmahnuo sam rukom i rekao: ‘Nema šanse!’ Ondje bi se, valjda, raspala i plastična boca – kroza smijeh će Đurinek. U nekim slučajevima ni najveći profesionalci ne mogu mnogo pomoći.