Iako Hrvatska prednjači po razvijenosti i broju korisnika internetskog bankarstva među zemljama u regiji, u posljednjih je godinu dana otvoreno i stotinjak novih poslovnica. Za razliku od drugih zemalja u okruženju, u kojima je kriza ‘zatvorila’ na desetke poslovnica, primjerice, u Srbiji, BiH ili u Ukrajini i Mađarskoj, hrvatsko bankarstvo pokazalo je suprotne tendencije. Naime, ne samo da nije došlo do masovnog gašenja nego su banke tijekom prošle godine u Hrvatskoj otvorile ukupno stotinjak novih poslovnica.
Ali na pitanje zašto neke banke svoje poslovnice masovno zatvaraju a druge ih intenzivno otvaraju – nije lako jednoznačno odgovoriti. Naime, jedni će reći da su si naše banke, zahvaljujući i nešto boljim poslovnim rezultatima od banaka u okruženju, mogle priuštiti i taj ‘luksuz’. Drugi, pak, tvrde da su mnoge veće hrvatske banke bile uvjerene kako će kriza biti kratkog vijeka pa nije bilo potrebe za odustajanjem od prije donesenih strateških odluka širenja mreže, prije svega na područje Zagreba i na ostale veće centre.
Na drugoj strani saznajemo da su ti isti strani većinski vlasnici banaka u susjednim zemljama, primjerice u Srbiji, bili prisiljeni zatvoriti desetke poslovnica ili, pak, u BiH otpustiti oko 740 bankarskih službenika u posljednje dvije godine kako bi očuvale profitabilnost koja je zbog recesije i novih tržišnih okolnosti znatno smanjena. Najviše je bankarskih poslovnica, čak njih 181, zatvorila austrijska Raiffeisen banka u Ukrajini za čije tržište, iako na niskim granama razvijenosti, vlasnici banaka, kažu, ne vide tako skoro povrat prijašnjim stopama rasta aktivne.
Kao glavni razlog zatvaranja 17 podružnica u Mađarskoj, Erste banka navodi novi ‘bankarski porez’ u toj zemlji, ocjenjujući ga iznimno visokim. I na kraju spomenimo da je u nas tek nekoliko banaka u protekloj godini pročeljalo portfelj poslovnica, u čemu su prednjačile Banka Kovanica s pet zatvorenih poslovnica, Podravka s dvije te Splitska sa zatvaranjem nekoliko poslovnica i ispostava u manjim dalmatinskih mjestima. Širenje domaće mreže poslovnica tim više iznenađuje jer se usporedno s tim u Hrvatskoj, ponovno brže nego u drugim zemljama u regiji, razvijalo (i prihvaćalo) i internetsko bankarstvo. S prosječnim prošlogodišnjim rastom broja korisnika internetskog bankarstva od 12 posto Hrvati su čak postali i regionalni lider u prihvaćanju interneta kao medija plaćanja.
Poznavatelji prilika kažu da je svaki četvrti korisnik interneta u Hrvatskoj, ili točnije njih 27,5 posto, prihvatio internetsko bankarstvo. Na domaćem tržištu lider je Zagrebačka banka s oko 445.000 ukupnih korisnika te više od 50 posto udjela u segmentu internetskog bankarstva za građane. Slijedi Privredna banka, koja je prva pokrenula internetsko bankarstvo kod nas, s 205 tisuća korisnika, a tek nakon toga dolaze Raiffeisen, Erste, SG-Splitska, OTP i ostale banke. O tome koliko je internet utjecao na snižavanje troškova banaka, odnosno da se u poslovnicama banaka odvija i sve manje transakcija, rječito govore i najnoviji podaci iz nekih većih banaka. Tako je dio transakcija koje se obavljaju u poslovnicama Zagrebačke banke u novije vrijeme pao na tek 15-ak posto. Drugim riječima, čak 85 posto prometa odvija se direktnim kanalima; e-zabom, m-zabom, bankomatima, kioscima, platno-prometnim uređajima, telefonom ili SMS-om. U Zabi tvrde da im je tržišni udjel u plaćanju internetskim bankarstvom 40 posto. Najjeftinija im je platna opcija trajni nalog, jer za njega klijent ne plaća nikakvu naknadu. Klijenti banke pojedinačnu transakciju unutar Zabinih računa putem interneta plate jednu kunu, a za račune izvan banke dvije kune. Jednaka je i tarifa za plaćanja mobilom, dok bi na šalteru poslovnica istu uslugu platili mnogo više.
U PBZ-u je udjel elektroničkih transakcija 80 posto. Naša je intencija putem internetskog bankarstva ponuditi sve što je teoretski moguće, pa i odobravanje kredita. Korisnik putem računala i interneta zatraži kredit, a računalo mu odmah kaže može li se odobriti ili ne. Kad i ako se odobri potrebna je jedino autorizacijski kôd, čime se daje suglasnost na uvjete. Odmah nakon odobrenja sredstva su na računu, kažu u PBZ-u te dodaju da su im naknade za mobilno bankarstvo i do pet puta niže nego na šalteru, a najviše su 100 kuna. U Ersteu naknada za plaćanje internetom iznosi 0,25 posto, najmanje jednu a najviše 20 kuna. Internetom se, kažu, može ugovarati i stambena štednja ili trgovati vrijednosnim papirima.