Budimo realni, tražimo nemoguće

Koordinacija sindikalnih središnjica predstavila je svoje zahtjeve za društvene i gospodarske reforme nazvane ‘Nova slika Hrvatske’ kojima sindikalisti poručuju kakvu Hrvatsku žele nakon izbora. Dosta im je neoliberalnog modela koji se zasniva na pohlepi, umjesto toga žele graditi društvo na načelima humanosti, jednakosti i pravednosti. Za ostvarenje takva društva pripremili su 128 zahtjeva koje će predstaviti Vladi na idućoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Ne budu li zadovoljni odgovorom, prijeti predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, sindikati će potkraj ožujka ili početkom travnja organizirati velike prosvjede i izvesti svoje članove na ulice. S obzirom na šezdesetosmašku retoriku prije bi im uspjelo organizirati višednevni rock-koncert.

Borba između mađarske i hrvatske strane za vlasničku prevlast u Inu ulazi u završnicu koja bi, međutim, mogla dugo potrajati. Obje strane imaju podjednak vlasnički udjel, od 49 posto, pa će prevlast ostvariti strana koja uspije nakupovati sve preostale slobodne dionice na tržištu. Neznati investitor koji se okomio na Inu nije se povukao nakon što je dionica postignula cijenu od 3.800 kuna, nego se samo na kratko pritajio, a početkom ovog tjedna ponovno se pojavio. Ovaj je put Ininu dionicu bio spreman platiti i do 4.050 kuna, no bez velika odziva. Onih dva posto malih dioničara koji su i do sada strpljivo čuvali svoje dionice pokazuje da im strpljenja za čekanje ‘jackpota’ ne nedostaje.

Katastrofa u Japanu odvratila je pozornost svjetske javnosti od Libije, gdje snage lojalne pukovniku Gadafiju u međuvremenu napreduju prema Benghaziju, najvećem gradu koji su zauzeli pobunjenici. Čini se da ni svjetskim vođama više nije u prevelikom interesu da pobunjenici pobijede i tako zapale revolucionarnu iskru i u mnogim drugim zemljama članicama OPEC-a. OPEC je pak objavio da je proizvodnja nafte na najvišoj razini još od kraja 2008., što je, u kombinaciji s očekivanjima da će Japan, jedan od najvećih naftnih potrošača, znatno smanjiti kupnju idućih mjeseci, spustilo cijenu nafte ispod 110 dolara za barel.

Novi kolektivni ugovor Hrvatskih autocesta mogao bi tu kompaniju dovesti na vrh popisa najpoželjnijih poslodavaca. Stjepko Boban, kao jedini član Uprave, odlučio je na inicijativu sindikata uvesti odredbe o zaštiti i nagradi zviždača u novom kolektivnom ugovoru koji je potpisan u petak. Zviždaču se osim zaštite od otkaza jamči i anonimnost te nagrada od 10 posto koja se isplaćuje nakon što tvrtki bude izvršen povrat štete. Pod tim uvjetom zviždačima se slobodno mogao zajamčiti i mnogo veći postotak, s obzirom na to da još nismo čuli da je HAC-u vraćena i jedna kuna od svih onih milijardi zbog kojih su cijele garniture njegovih bivših uprava završile u Remetincu.

Da je ovo prijestupna godina i da je veljača imala samo dan više, i nezaposlenih bi posljednjeg dana tog mjeseca bilo malo više nego što je bilo. Vlada je odahnula kada ju je Hrvatski zavod za zapošljavanje izvijestio da je nezaposlenost u veljači porasla za samo dvije tisuće ljudi u odnosu na siječanj, pa je ministar gospodarstva Duro Popijač odmah optimistično izjavio da će se idućih mjeseci usporiti rast nezaposlenosti. Zaboravio je pritom da ožujak opet ima tri dana više nego veljača, što će se uvelike vidjeti na broju nezaposlenih na kraju ovog mjeseca.

Koliko god površno izgleda da je naš bankarski sektor stabilan i zdrav, u njemu se događaju procesi koji ozbiljno upozoravaju na probleme. Ponajprije je riječ o takozvanim lošim kreditima koji su na kraju prošle godine iznosili čak 11,3 posto s time da je taj postotak za gospodarstvo oko 17, a za stanovništvo oko osam posto.

Prema tom smo pokazatelju u grupi ugroženijih bankarstava što ne treba nikoga iznenaditi s obzirom na stanje našega gospodarstva. Najgore je u svemu tome što se stupanj nenaplativih kredita dalje povećava, kao posljedica rasta nelikvidnosti u privredi i malog obujma kreditiranja. Riziku nenaplativih i loših kredita izložene su sve naše banke, ali su im izloženije male i srednje banke koje su slabije kapitalizirane i, prema pravilu, nemaju jaču bankarsku grupaciju iza sebe kao vlasnika. One će i biti prve na udaru – upozorava Primorac dodajući da uporište za takve teze nalazi u financijskim rezultatima banaka za prošlu godinu koji su u malim bankama razmjerno lošiji nego u velikima, premda ni velike banke nisu imune na taj rizik. Za održavanje stabilnosti bankarskog sustava vjerojatno će trebati nove dokapitalizacije. One banke koje ne budu u stanju osigurati svježi kapital bit će u situaciji da potraže druge putove opstanka – spajanje, preuzimanje, prodaja i slično.

Manje banke već su prošle godine očekivano zabilježile lošije financijske rezultate. Ipak, u razmatranju mogućnosti da igrači koji već jesu na tržištu preuzmu manje banke u obzir treba uzeti potencijalno velike troškove integracije.