Stambene štedionice u Hrvatskoj za 2010. iskazale su dobit prije oporezivanja od gotovo 26 milijuna kuna. Pet štedionica lani je zaključilo otprilike 158.000 ugovora o štednji vrijednih gotovo 7,3 milijarde kuna ostvarivši šestostotni rast broja novih ugovora u odnosu na godinu prije.
U štedionicama doznajemo da im ni ta dobit, ali ni porast broja novih ugovora, nije otvorila vrata većem kreditiranju. Naprotiv, većina ih je prošle godine zabilježila znatan pad ukupnog kreditiranja, neke i do 50-ak posto u odnosu na godinu prije.
Na pitanje o razlozima gotovo potpunog zastoja u kreditiranju u štedionicama su kratko odgovorili da bi prava adresa za odgovor na to pitanje moglo biti Ministarstvo financija koje je sredinom prošle godine njihov model kredita za međufinanciranje proglasilo nezakonitim (koji je, inače, prihvatilo isto to ministarstvo sredinom 2005.), što je srezalo glavnu liniju stambenog kreditiranja. U prijašnjim dobrim kreditnim godinama, u kojima je ukupno godišnje kreditiranje stambenih štedionica dosezalo i 1,1 milijardu kuna, većina tih plasmana obavljala se prema modelu međufinanciranja.
Zaustavljanjem tog oblika kreditiranja svi su, kažu, na gubitku: građevinske tvrtke, štedionice i štediše, ali i država, jer se samo na neostvarenim poreznim prihodima na osnovi ‘zastoja u prodaji stanova’ na godinu gubi najmanje 250 do 300 milijuna kuna, odnosno mnogo više nego što su državni poticaji za istu tu stambenu štednju.
U nadi da će u prepisici s novim ljudima iz Ministarstva financija doći do rješenja o povratku starog, dopunjenog ili potpuno novog modela međufinanciranja, naše štedionice nastavljaju provoditi aktivnosti kako bi u ovoj godini još povoljnijim uvjetima potaknule i oživile sada zamrlo stambeno kreditiranje.
Tako je npr. Raiffeisen štedionica nedavno predstavila svoju ponudu stambenih kredita i model međufinanciranja za 2011. iz kojih je vidljivo da će i ove godine štedišama ponuditi nepromjenjivu godišnju kamatu od 5,5 posto i fiksni iznos mjesečnog anuiteta u cijelom razdoblju otplate kredita. U Prvoj stambenoj pak kažu da su njihov najnoviji hit zeleni krediti koji se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu od 5,25 posto na godinu na otplatu do najviše 15 godina. Namijenjeni su kupnji i gradnji niskoenergetskih kuća te adaptaciji i zahvata kojima se povećava energetska učinkovitost doma. Pravo na redoviti stambeni kredit u Prvoj štedionici, podsjećaju, stječe se nakon isteka ugovorenog roka štednje. U Wüstenrotu su odnedavno produljili i rokove otplate kredita s 18 godina na 20, čime se, kažu ondje, smanjuju mjesečne rate, a tako su klijentima omogućili da budu kreditno sposobniji. Zadržali su i primamljive stare fiksne kamate na kreditu od tri do prosječnih 5,5 posto, ovisno o visini udjela vlastitih sredstava u kreditu.
