U Liderovoj anketi čelnici hrvatske financijske industrije iznose svoje viđenje sadašnje situacije i govore o tome što se u ovoj godini u industriji može očekivati, pri čemu su vrlo oprezni u prognozama.
Godina prekretnice za nužne reforme i bolju ocjenu inozemnih investitora. Početak 2011. godine donosi određene pozitivne signale koji se najviše očituju u daljnjem rastu izvoza pojedinih roba i usluga, što znači da se europski gospodarski oporavak može osjetiti i u Hrvatskoj. No, drugi unutarnji faktori povezani s državnim deficitom, jačom domaćom nelikvidnošću te manjkom novih ulaganja i dalje ne donose onaj gospodarski oporavak kakav je moguće vidjeti u nekim drugim zemljama Srednje Europe. Naša očekivana prognoza rasta ovogodišnjeg BDP-a od samo 1,6 posto neće biti dovoljna za osjetno smanjenje visoke razine nezaposlenosti. Ipak, vjerujemo da bi pregovori za ulazak naše zemlje u EU mogli završiti na jesen što svakako može biti pozitivan signal za bolju percepciju inozemnih investitora. Pritom vijest o mogućem održavanju parlamentarnih izbora u okviru iste godine dodatno smanjuje vremenski prostor odgode početka provedbe toliko nužnih strukturnih reformi i smanjenja državnog deficitu koju inače niti jedna Vlada ne bi bila sklonu započeti u posljednjoj godini svog mandata. Stoga ipak ovu godinu možemo ponajviše smatrati prekretnicom te uvertirom neodgodivih značajnih promjena, želimo li dugoročno promijeniti izgleda za gospodarski oporavak Hrvatske. U tom smjeru, vjerujem, razmišljaju i inozemni kreditni ocjenjivači i investitori.
Do tada Zagrebačka banka nastavlja sa stabilnim poslovanjem. S uspješnim poslovanjem baziranim na visokoj troškovnoj efikasnosti i snažnim kapitalom znatno iznad propisanog, možemo kreditirati sve segmente klijenata u privatnom i javnom sektoru te istovremeno apsorbirati troškove po osnovi neprihodujućih kredita koji su posljedica trenutnog makroekonomskog okruženja. U suradnji sa različitim državnim tijelima, a i u samostalnom aranžmanu, kreditirat ćemo razvojne projekte prvenstveno sa područja poljoprivrede, turizma i energetike te sektore orijentirane izvozu koji imaju multiplikativne učinke na rast zaposlenosti i kreiranje nove vrijednosti u kratkom i srednjem roku. Vjerujemo da ćemo u očekivanju pozitivnog ishoda referenduma za ulazak u Europsku uniju te povoljnijih ocijena inozemnih investitora moći poslovati i na temelju povoljnijih izvora financiranja, što bi potom pozitivnije i konkretnije moglo utjecati i na daljnji pad kamatnih stopa koji će dodatno biti diferenciran prema kvaliteti poslovanja pojedinog korisnika kredita. Tako će oni koji imaju najstabilnije poslovanje, prihode ili najbolja osiguranja imati priliku biti prvi kojima ćemo moći ponuditi povoljnije uvjete otplate postojećih kredita. Već ove godine banka će za tu svrhu imati interni rejting za više od 60 posto svih korisnika kredita – ne samo kod poduzeća već i kod dijela građana. Izvršnost u kvaliteti usluge, ulaganje u sposobnost anticiptiranja potreba naših klijenata i kreiranje održivog poslovnog modela koji je pouzdan temelj povjerenja i dugoročnog odnosa s našim klijentima ostaju temelji naše strategije u ovoj godini.
Na kraju godine banaka će biti manje nego na njezinu početku. U makroekonomskom smislu početak godine pokazuje da su naša očekivanja o de facto godini stagnacije zasad, nažalost, točna. Iako podataka dosad ima vrlo malo, oni ne upozoravaju na neku ozbiljniju promjenu trenda, dakle, na snažnije oživljavanje gospodarske aktivnosti. Naprotiv, na osnovi pokazatelja u vezi s očekivanjima poslovnih subjekata i stanovništva vidljivo je da pesimizam ne jenjava. S obzirom na vrlo nisku bazu (dvije godine pada gospodarske aktivnost zaredom) podatke koji pokazuju na rast valja sagledavati u tom kontekstu. No nema spora da postoji zdravi dio gospodarstva, onaj koji prije svega izvozi, koji se restrukturirao u krizi i sada je u dobroj poziciji rasta. No to nije dovoljno vidljivo u globalnim podacima jer se ne restrukturira one koji ne mogu u tržišnu utakmicu. U financijama ne očekujemo neke znatnije promjene osim vjerojatno konsolidacije banaka. Teško je reći kako će do toga doći, no očekujemo da će se broj banaka smanjiti potkraj ove kalendarske godine (posebno kad je riječ o manjim bankama). Za dobre klijente i projekte kamatne će stopa nastaviti lagano padati, očekujemo nastavak trenda visoke likvidnosti, stabilnog tečaja i nešto više inflacije, ponajprije zbog utjecaja rasta cijena hrane (koji već traje i nastavit će se) u svijetu kao i cijena nafte. Valja voditi računa da rast cijena nafte nije uzrokovao samo trenutačnom političkim krizom u nekim arapskim zemljama i špekulacijama, već postoji fundamentalni rast potražnje koji diže cijene nafte. Također, očekujemo da će se, nažalost, nastaviti trend vrlo sporih i malih gospodarskih reformi s obzirom na izbornu godinu. Dakle, smatram da će 2011. biti godina velikih političkih previranja i rizika relativno slabe gospodarske aktivnosti. Vanjsko će okruženje također biti vrlo nemirno zbog sukoba u našoj blizini, na Mediteranu, ali i zbog nastavka nemirnih zbivanja u eurozoni, neriješene krize javnog duga na tom području. Dugovi će se uredno podmirivati i dalje, dakle, stabilnost će se nastaviti, no zasad ne vidimo činitelje koji bi probudili ozbiljniji gospodarski optimizam.
Fokusirani smo na kvalitetne projekte u realnom sektoru. Početak 2011. godine pokazuje da će ova godina biti još složenija od prethodne. Duboko sam uvjeren da će tekuća godina biti prekretnica koja će označiti početak novih investicija, posebice kod kvalitetnih tvrtki koje uspjevaju prevladavati teškoće vezane uz trenutačnu gospodarsku situaciju. Realne pretpostavke poput očekivanog ‘buđenja’ u međunarodnu okruženju koje će stimulirati proizvodnju na domaćoj razini, mogle bi potaknuti nove investicije koje bi pospešile dugoročan gospodarski razvoj i rast zapošljenosti u realnom sektoru. Tijekom 2011. očekujemo daljnju bržu dinamiku kreditiranja segmenta poduzeća u odnosu na građane, uz nastavak potražnje javnih poduzeća i lagani oporavak potražnje privatnih poduzeća. Pod utjecajem još nepovoljnih trendova na tržištu rada, očekujemo blagi oporavak raspoloženja građana i sporiju dinamiku rasta.