leasing Nepovoljni vjetrovi još ne mijenjaju smjer

Čak 13 tvrtki ponudilo poslovne slučajeve. U ovogodišnjem natjecanju studenti će imati priliku rješavati poslovne slučajeve trinaest hrvatskih poduzeća: Agrokor, Ericsson, Nikole Tesle, Holcima, Ine, Končara, Nestléa, Nove TV, Plive, Splitske banke, Technomaxa, Zagrebačke banke, Zagrebačke pivovare te 24sata.

Tvrtke žele doprijeti do mladih proaktivnih intelektualaca sa svježim idejama. Postavljeni poslovni slučajevi prikazi su stvarne situacije koje su za tvrtke realnost ili budući izazovi. Poduzeća pripadaju raznim gospodarskim granama te od studenata traže rješenja na području marketinga, menadžmenta ljudskih potencijala, financija, farmaceutskih proizvoda, arhitekture, građevine i računarstva.

Ovogodišnje natjecanje bilo je vrlo uspješno, što pokazuje i veći broj prijava, dobra marke.

Ubuduće organizatori planiraju još veći projekt. Želja im je proširiti natjecanje na cijelu Hrvatsku te povezati četiri najveća hrvatska sveučilišta. Prve korake prema suradnji ostvarili su već ove godine predstavivši natjecanje na sveučilištima u Osijeku, Varaždinu i Rijeci, a Sveučilište u Splitu aktivno se uključilo u projekt. No za iduća natjecanja imaju još ambiciozniji plan.

Osnovati CSC tim na svakom fakultetu koji će sudjelovati u projektu. Svaki bi tim bio zadužen za posebni dio projekta koji iskorištava znanje što ga studenti stječu na fakultetu. Nakon toga spajanjem posebnih projekata unutar jednoga poslovnog slučaja dobili bi veći projekt koji nudi cje.

Svojim radom eStudent je pokazao da je otporan na uobičajene boljke studentskih organizacija, kao što su velike oscilacije u kvaliteti projekta. Iz godine u godinu studenti pokazuju da znaju i mogu mnogo, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će CSC izgledati dogodine.

Organizacija u tri faze, uspjeli su učinkovito posložiti sve kockice kako bi se natjecanje održalo u najboljem redu i uz velik odziv. Prva faza bila je pregovor s poduzećima, a prema broju tvrtki i izdašnim novčanim nagradama možemo zaključiti da su obavili odličan posao. Nakon toga počeli su s promocijom događaja, posebno iskoristivši Facebook kao marketinško sredstvo, što se pokazalo vrlo uspješnim. Osim što su pobudili veliko zanimanje studenata skupili su i 1.100 lajkova na CSC Facebook stranici, a dvorane fakulteta tijekom promocije bile su pune. U tome su im pomogli i mnogi profesori programom mentorstva koji su podržavši projekt omogućili da se za 15 minuta njihova sata studenti informiraju o projektu. Brojni zagrebački fakulteti i profesori tako su pomogli uspješnom održavanju natjecanja.

Za kraj je došao i najteži dio posla, odnosno koordinacija timova i poduzeća. Doskočili su tome tako da su svakom poslovnom slučaju dodijelili jednog studenta kao koordinatora koji će povezivati studente i poduzeća u postizanju što boljih rješenja poslovnih slučajeva.

Kod organizacije takva natjecanja najveći je problem koordinacija mnogobrojnih sudionika. Morali smo mnogo toga improvizirati i donositi mnoge odluke u zadnji čas – kaže Barbara Tržec. Studenti su tako još jednom pokazali da su s lakoćom sposobni iznijeti zahtjevne projekte.

Iako ju je uvijek dobro imati, u krizi je gotovina najtraženija roba. Stoga tvrtke sve češće unovčuju imovinu, najčešće onu u nekretninama, kako bi došle do svježeg keša za core biznis. ‘Sale and lease back’ model financiranja (engl., prodaj, pa unajmi) postao je zato često korištena metoda, no mišljenja o spasonosnu učinku tog modela za leasing-tržište podijeljena su. Sale&lease back koncept postaje sve popularniji i traženiji, osobito u segmentu financiranja nekretnina, i nema sumnje da bi mogao donikle pridonijeti oporavku leasing-tržišta – kaže Buconjić. Urukalović pak smatra da je core biznis leasinga financiranje investicija, a ne likvidnosti društva, tako da se ne može očekivati znatniji utjecaj sale&lease back modela na oporavak leasing-tržišta. U Hypo leasingu kažu da je i tvrtkama s malim zaduženjima, koje nemaju opterećenja na svojim nekretninama, sve zanimljivija sale&lease back opcija kojom poboljšavaju tekuću likvidnosti i osiguravaju sredstva za pokretanje novoga investicijskog ciklusa.

U OTP Leasingu je broj sklopljenih leasing-ugovora u protekloj godini bio 11 posto manji od broja sklopljenih ugovora tijekom 2009. Procjenjujemo li proteklu godinu kroz kategoriju financirane vrijednosti sklopljenih ugovora, dođaje Buconjić, taj je pad još izraženiji, budući da je financirana vrijednost 25 posto manja od one ostvarene tijekom 2009. godine.

Leasing-tržište i u 2010. godini zabilježilo je pad plasmana oko 30 posto u odnosu na 2009. koja je zabilježila pad oko 50 posto u odnosu na 2008., pa možemo zaključiti da je leasing-tržište u segmentu vrijednosti novozaključenih ugovora u 2010. bilo na razini oko 35 posto u odnosu na rekordnu 2008. – kaže Urukalović dodajući da je najmanje pogođen segment financiranja osobnih vozila i on bilježi više od 40 posto vrijednosti novozaključenih ugovora u 2010., dok su u posljednje dvije krizne godine najpogodniji segmenti gospodarskih vozila i plovila. Plovila zbog manjenja potražnje za luksuzom, a transportna sredstva zbog nedostatka investicija i teškog stanja u transportnoj industriji.

Kriza je utjecala na smanjenje potražnje i pad tržišta, ali i dovela do nesigurnosti za leasing-društva u pogledu plasmana sredstava na tržište – kažu u Hypo leasingu. S obzirom na to da je leasing u izravnoj korelaciji sa snagom korporativnog sektora, negativni se trendovi automatski preslikavaju na njega, a rezultat je pad vrijednosti novosklopljenih ugovora cijele industrije u prvih devet mjeseci 2010. godine od 41,1 posto vrijednosti novosklopljenih ugovora u odnosu na rujan 2009. – Prema našim prognozama, u 2011. očekuje se lagani rast leasing-tržišta u Hrvatskoj, prije svega zbog oporavka tržišta vozila. Putem financijskog leasinga realizirano je 74 posto leasing-financiranja, dok je kroz operativni leasing ostvareno 26 posto leasing-financiranja – kaže Buconjić.

Iz godinu u godinu udjel financijskog leasinga raste te je u 2010. godini njegov udjel činio oko 53 posto portfelja leasing-industrije. U Hypo leasingu također potvrđuju da je trenutačni fokus na financijskom leasingu, koji je ukinjanjem PDV-a na kamate danas bitno povoljniji i dio tvrtki koje su dosad preferirale operativni sada se opredjeljuje za financijski leasing. Na ukupno tržište leasinga najviše će utjecati, smatra Buconjić, novi poslovi i nove investicije u industriji, građevinarstvu, transportu i drugim granama gospodarstva budući da se za kupnju lakih i teških dostavnih vozila, građevinske mehanizacije i industrijskih postrojenja vrlo često koriste leasing-proizvodi. Tijekom godine očekuje se oporavak tržišta vozila, a samim time i veći broj sklopljenih ugovora o leasingu za kupnju vozila – kaže Buconjić.

U Hypo leasingu smatraju da je potencijal leasing-industrije u Hrvatskoj nedvojbeno velik te će i dalje biti popularni oblik financiranja, a prilagodbom određenih odredbi Zakona o leasingu, koje trenutačno ograničavaju mogućnosti razvoja novih proizvoda i usluga, omogućit će se klijentima veće beneficije a leasing-tržištu pružiti mogućnost za oporavak i razvoj. Također, članstvo Hrvatske u Europskoj uniji trebalo bi biti pozitivan poticaj razvoju leasing-industrije, pri čemu bi uvođenje eura osjetno olakšalo poslovanje, pogotovo u slučaju operativnog leasinga, u kojem se leasing-društva još susreću s visokim stranim valutnim rizicima.

Premda neka leasing-društva bilježe poboljšanje poslovanja u usporedbi s godinom prije, ukupna industrija još je u silaznom trendu. S obzirom na pad BDP-a u 2010. godini nije se ni mogao očekivati oporavak tržišta. S prognoziranim stopama rasta BDP-a u 2011. godini pomake u plasmanu leasing-proizvoda ili minimalno zaustavljanje daljnje pada i stagnacije leasing-tržišta može se očekivati u drugoj polovini godine – kaže Urukalović. I on ponavlja da su za potpuni oporavak tržišta ključne investicije. Dok nema potražnje za financiranjem investicijskih dobara, tj. novog vala investicija ne može se očekivati ozbiljniji oporavak leasing-tržišta.