Home / Tvrtke i tržišta / POREZNI PARADOKS Graditeljstvo prijavilo manje, samo arhitekti zaradili više

POREZNI PARADOKS Graditeljstvo prijavilo manje, samo arhitekti zaradili više

Knjigovođe su u ovogodišnjim poreznim prijavama primijetili velik pad prihoda u graditeljstvu nasuprot porastu prihoda arhitekata. Jedino objašnjenje za to jest uspješna naplata starih potraživanja.

Stalo i kamenje. Nikoga neće začuditi znatan pad prihoda u gradnji poslovnih i stambenih objekata. Uočljiv je zastoj u izvedbi započetih projekata za zgrade, gdje su danas napuštena gradilišta. Zastoj se bilježi i u nekoć izrazito lukrativnom vađenju kamena, a kako sve vezano za graditeljstvo i dalje ne ide nabolje, ne čudi pad prihoda u metalnim konstrukcijama. Paradoksalno je u toj situaciji da neki primjećuju porast prihoda arhitekata, što se, možda, može objasniti uspješnom naplatom starih potraživanja.

Proizvodnja, općenito, posebice ona obrtnička ide silaznom putanjom, pa tako i ona koja je godinama spašavala male obrtnike, odnosno proizvodnja plastike i plastičnih suvenira i drugih predmeta.

Trgovine sve redom (veleprodaje i maloprodaje) lani su zabilježile pad prometa, a mnogi vjeruju da će se to nastaviti i u ovoj godini. Tu posebice treba istaknuti trgovinu odjećom na veliko. Veća imena i brendovi, sigurno će se nekako snaći i opstati, ali ove bi godine, kažu sugovornici, mnogo malih moglo staviti ključ u brave svojih trgovina. Ni trgovina na veliko električnim aparatima za kućanstvo nije najbolje prošla, pa se i u toj djelatnosti bilježi pad prihoda. Ne treba ni spominjati da automobiljska industrija još ne nazire kraj agoniji i kako tu knjigovođe i dalje bilježe sve manje dohotka. Mnogi štete i na kurirskim uslugama, pa je i ta djelatnost u krizi.

Pomalo je zbunjujuća situacija s pravnim djelatnostima. Dok su neki proknjižili manje prihoda kod pravnika, drugi bi, pak, rekli da je riječ o djelatnosti koja u odnosu na prethodne dvije godine ne bilježi ni rast, ali ni pad.

Ipak, svi se slažu da je tržište oglasa i reklama u padu, što vidi, da se tu osjeća znatan pad prometa. To je, pak, za sobom u vrtlog povuklo i marketinške agencije, a odrazilo se i na djelatnost grafičara i novinara. Ukupno gledano, te su dvije djelatnosti u padu, ali kad je riječ o vodećim medijskim kućama, primjetno je da oni koji su (kako se to čini) lijepo kaže) na vrijeme, odnosno prije dvije godine, krenuli u rezanje plaća, sada su u stagnaciji. Druge su, pak, medijske i izdavačke kuće, od lani krenule u drastične rezove što se tiče grafičarskih, lektorskih i novinarskih primanja.

Ipak, nije sve posve crno, primjerice mnogi zamjećuju da, iako nema rasta, kod njihovih klijenata u djelatnosti špedicije i otpremništva nema ni daljnjeg pada prihoda.

Istina, neke djelatnosti ipak bilježe barem lagani rast. Među rijetkim koji su bili spremni javno prokomentirati zapažanja, možda baš zato jer su se usredotočili na pozitivne primjere, jest zagrebačka tvrtka Data Link, čija nam je voditeljica knjigovodstvenog odjela Katica Krišto kazala: – Rast prihoda zamjećujemo u sljedećim djelatnostima: čišćenju zgrada, arhitektonskim uslugama, prodaji uredskog materijala, te u trgovini na veliko voćem i povrćem.

Mirna Cindrić, direktorica knjigovodstvenog servisa Mi-ni drži kako izvoznici bilježe povećanje prometa u 2010. godini u odnosu na godinu prije te da su barem njihovi klijenti uvjereni da će tako biti i ove godine.

  • Problem su im domaće tvrtke, dobavljači koji su na rubu propasti, što izvoznicima predstavlja velik rizik i problem pogotovo kada se radi o avansnim plaćanjima – kaže Cindrić napominjući da u okviru dobro poznatog problema nelikvidnosti primjećuje da i oni koji imaju likvidne tvrtke usvajaju stil neplaćanja. Tu spiralu nelikvidnosti koja guši hrvatsko gospodarstvo pripisuje ne samo nedostatku novca, nego i padu poslovnog morala.