Banke teoretski može otpisati dug ako je jasno da se povrat obveza ne može osigurati na temelju redovitog poslovanja klijenta ili prodaje njegove imovine. Najveće probleme nenaplativosti potraživanja skrivaju bilance banaka, i to onih velikih, najizloženijih građevinskom sektoru. Procjena je da će do kraja godine udjel loših kredita dosegnuti 15 posto (sad se vrti na 10 do 12 posto), pri čemu će postotak nenaplativih kredita poduzeća biti i mnogo veći (građani su unatoč otpuštanjima zasad bolji dužnici).
Jedan od bankara koji je želio ostati anoniman kaže da je problem s kreditima odobrenima građevincima predimenzioniran. – Ne možemo mi prisiliti klijenta da spusti cijenu stanova. Tko ne bi volio da se cijene sniže? Međutim, naši klijenti znaju koliko plaćaju samo kamate na kredit i pitanje je imaju li uopće prostora za spuštanje cijena – kaže nam, dodajući da je njegova banaka građevinarima izložena samo s 500 milijuna kuna, no od toga su čak 40 posto, dakle više od 200 milijuna, klasificirali kao teško naplate, za što su već izdvojili i dodatne rezerve.
Bankama, kaže, nije u interesu da same plijene stanove i prodaju ih jer je pitanje bi li se stečajem dužnika ikad naplatile. Službeni odgovori iz banaka, očekivano, potpuno su rezervirani. Banka koja je građevinarima najviše izložena, Zagrebačka, nije ni odgovorila. Njima je prilično izložena i Raiffeisen banka, u kojoj kažu kako već u ranoj fazi rješavaju problem. Ta banka ima posebnu organizacijsku jedinicu koja se bavi naplatom, kadrovski i tehnički pojačanu s prvim znakovima krize.
