PROJEKTI

Kompanije koje su uložile u istraživanje i razvoj i pritom ostvarile dobit mogu umanjiti poreznu osnovicu. Takvih je tvrtki, prema popisu Ministarstva obrazovanja, u 2009. bilo 77 s 240 prijavljenih projekata. Istodobno se na hrvatskim sveučilištima i institutima vodi 800-tinjak javno financiranih projekata.

Uložili ste u istraživanje i razvoj i ostvarili dobit na kraju godine? Možete se osloboditi dijela poreza na dobit. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit propisuje sjajnu stvar za tvrtke koje ulažu u istraživanje i razvoj. Naime, njihova porezna osnovica može se dodatno umanjiti po osnovi troškova istraživanja i razvoja u punom iznosu. Mali je problem što pritom prvo treba imati dobit da bi se imalo što osloboditi oporezivanja. Popis Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, koji je sadrži podatke za 2010. (jer još nisu završeni), otkriva koje su tvrtke u Hrvatskoj uspješno poslovale i ulagale u istraživanje i razvoj od 2007. do 2009.

Na vrhu je popisa, sasvim očekivano, Ericsson Nikola Tesla. U posljednje četiri godine prosječna vrijednost ulaganja iznosi oko 200 milijuna kuna na godinu, a od 2007. u ukupno 144 razvojno-istraživačka projekta investirali su 806 milijuna kuna. U skladu sa zakonskim mogućnostima u tome četverogodišnjem razdoblju bili su oslobodeni 115,4 milijuna kuna poreza na dobit.

Postavljena regulativa u velikom je dijelu i usklađena s EU. Tako je Hrvatska među onim zemljama koje svojim poreznim olakšicama potiču aktivnosti u području istraživanja i razvoja. Međutim, ta je olakšica vezana uz ostvarenu dobit kompanije, što je dobro rješenje za godine napretka kad kompanije ostvaruju velike profite. No u kriznim vremenima postojanje porezne olakšice ne pomaže mnogo kad nema dovoljno dobiti da bi se olakšica iskoristila – kaže predsjednica Uprave Gordana Kovačević.

Među tvrtkama koje su najviše uspjele uštedjeti zahvaljujući ovom propisu su i Podravka grupa, Končar grupa, Chromos boje i lakovi, Institut za nuklearnu tehnologiju, Atlantic, Medils…

U 2009. ukupno je 77 tvrtki prijavilo 240 projekata da bi se oslobodilo poreza. Ipak, zbrajanje ukupnog broja projekata sve tri godine za koje su podaci dostupni daje lažnu sliku – u Hrvatskoj nije bilo 679 projekata jer se neki prijavljuju godinu za godinom.

Belupo je od 2007. do 2010. prijavio 32 projekta iz vlastitog razvoja. Od 2007. do 2009. prijavljeno je 28 projekata, a u 2010. prijavili smo četiri nova. Razlika u broju projekata jest u tome što je nejasan Zakon o porezu na dobit pa svake godine tražimo potvrdu Ministarstva znanosti za sve projekte koji nisu završeni do kraja godine, bez obzira na to što su oni počeli prošle ili pretprošle godine – objašnjava predsjednik Uprave Stanislav Biondić, dodajući kako je ukupan iznos porezne olakšice koju su iskoristili 12,1 milijun kuna.

Treba naglasiti da je Europi i svijetu regulativa koja podupire ovakva ulaganja sveobuhvatna, pa uz osnovno poticanje tih aktivnosti porezom na dobit postoje dodatne mjere te drugi izvori izvan poreza poput tehnoloških programa.

Svjedoci smo da razvijene zemlje ulažu znatan postotak svog BDP-a u istraživanje i razvoj, pa i nepovratna sredstva. Među zemljama koje najviše potiču svoje razvojno-istraživačke aktivnosti jesu Izrael s 4,86 posto, Švedska s 3,75 posto i Finska s 3,73 posto svog BDP-a u aktivnosti istraživanja i razvoja. Nažalost, Hrvatska za te aktivnosti izdvaja samo 0,7 posto BDP-a – objašnjava Kovačević. Ovisno o gledištu, čaša tako može biti polupuna i poluprazna. Iz podataka o prijavljenim projektima vidi se tako da na godinu ima malo više od 200 projekata koji se provode u gospodarstvu (koje gospodarski subjekti stoga sami financiraju), a istodobno se na hrvatskim sveučilištima i institutima vodi oko 800 projekata koje javno financira MZOŠ.

Tako gledano, 20 posto istraživačkog rada u Hrvatskoj se provodi u privatnom sektoru – zaključak je koji bi izvukli optimisti. Međutim, može se vidjeti i nešto vrlo loše: od oko 140 tisuća tvrtki u Hrvatskoj 2009. godine samo ih je 77 poslovalo s dobiti i istodobno prijavilo ulaganja u istraživanje i razvoj, što je vrlo skromnih 0,06 posto.