Šestan-Busch

Ministar obrane Davor Božinović u Abu Dhabiju na Šestan-Buschovu štandu s princem prijestolonasljednikom, šeikom Mohamedom bin Zayedom al-Nahjanom, generalom i ujedno zamjenikom vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Može li jedna mala hrvatska industrija uz podršku, ali bez državnih subvencija i sličnih ‘karitativnih akrobacija’, puniti izvoznu bilancu, pitanje je na koje bi većina odgovorila negativno. Odgovor bi vrlo vjerojatno prati i odmahivanje rukom te ispuštanje gotovo nečujnog zvuka ‘pilh’, kao još jačeg iskaza nepovjerenja u mogućnost istinitosti takve tvrdnje. Usprkos nevjeran Tomama, ona je istinita. Mala, ali izvrsna, kako je opisuju poznavatelji, hrvatska vojna industrija u 2010. napunila je izvoznu bilancu s čak 667 milijuna kuna, što je gotovo jeotporna na recesiju. Godine 2008. izvoz naoružanja i vojne opreme iznosio je oko 400 milijuna, a u 2009. oko 650 milijuna kuna s tim da joj se iste godine ulaskom u NATO otvorilo tržište vrijedno 200 milijardi eura. Iako joj na putu stoji mnoge zapreke, polako ih svladava, dobiva potporu nadležnih institucija, u punom je zamahu i drma u 23 zemlje u Europi, Aziji, Africi, SAD-u i Australiji. Pritom se ne misli na decibele koji nastaju ispuštanjem granate ili povlačenjem okidača pištolja, već prije svega na činjenicu da su hrvatski vojni proizvodi prepoznati kao Rolls Royce među konkurentima.

Sudjelovanje na inosajmovima poput IDEX-a u Abu Dhabiju očit je dokaz da bez promocije i buđenja zanimanja stranih, ali i domaćeg tržišta, nema novih poslova. No, zbog visokih troškova koji iznose najmanje desetak tisuća eura po sajmu hrvatske tvrtke nastupaju zajednički, u koordinaciji s Hrvatskom gospodarskom komorom i državnom Agencijom Alan, također jednim od izvoznika preko kojeg se može prodati vojna oprema.

• Najvažnije je stvaranje uvjeta kako bi poslovi uspjeli, a nama je uspjeh i ako te tvrtke same izvezu. No potencijalni kupci s druge strane vole imati državu jer im to daje garanciju, ulijeva im povjerenje i daje veću sigurnost – ističe direktor Alana Ivica Nekić.

Slično govori i direktorica Sektor za industriju Hrvatske gospodarske komore Zoja Crnečki koja naglašava da su za izvoz proizvođačima nužne potrebne reference iz domaćine zemlje. Njih zasigurno imaju Kroko International i Šestan-Busch koji sa svojim proizvodima, između ostalog, opremaju i hrvatsku vojsku i policiju te bi lježe najveći izvoz vojne opreme u zemlje Srednjeg i Bliskog istoka. Uz bok im stoji i proizvođač brodova Adria-Mar.

No ispred jedinog izvoznika iz područja namjenske brodogradnje od 1991. do danas; u 2009. izveo je opremu u vrijednosti 190 milijuna kuna, a u 2010. oko 200 milijuna kuna; stoje nemali izazovi. Svi su poslovi vezani za Libiju koja je (bila) glavno izvozno tržište, no revolucija Jasmina poremetila je poslovne planove svake tvrtke koja posluje na tom tržištu.

Crnečki naglašava da svaka nestabilnost ovakve vrste negativno utječe na ustaljene procese rada, odlučivanja, procesa nabave opreme. Također, embargo sasvim uklanja mogućnost isporuke, a i financijska sigurnost zemalja koje su u ratnoj situaciji nije sigurna. Stoga je Adria-Mar prekinuo poslove i povukao većinu djelatnika iz predstavništva, no kako kaže direktor Mladen Šarić, očekuju da će se situacija u idućim mjesecima srediti ponajviše zbog zanimanja velikih sila čije tvrtke rade u Libiji te da će se ugovoreni poslovi nastaviti. Adria-Mar je, naime, prošle godine pobijedila Veliku Britaniju, Italiju i Francusku na natječaj za gradnju 40-metarskih brodova, no zbog nastale situacije u Libiji, projekt još nije realiziran. Pobjedom nad jakim silama, dokazali su svoju konkurentnost, a što se pak cijena patrolnih, odnosno ratnih brodova tiče, Šarić kaže da je teško govoriti o konkretnim brojkama jer konačna cijena ovisi prije svega o cijeni ugrađene opreme i rada visoko specijaliziranih stručnjaka. To je i glavna prednost ove specijalizirane grane brodogradnje.

S nedavnog sajma vojne opreme i naoružanja IDEX 2011. u Abu Dhabiju pojedini su se hrvatski proizvođači vratili ‘okrunjeni’ novim ugovorenim poslovima – kaciga ‘made in Croatia’ čuvat će glavu egipatskog vojnika, a pancirni prsluk kuvajtskog specijalca.

• Jasno se vidjelo da je vojna industrija u porastu. Prošla nam je godina bila jedna od boljih, a ove godine očekujemo isti trend – govori Alojzije Šestan, vlasnik Šestan-Buscha koji je u Abu Dhabiju zaključio četverogodišnji ugovor za opremanje egipatske vojske.

Budući da je za početak naručeno sedam tisuća kaciga, a najavljen je i narudžba od pet tisuća kaciga za Južnoafričku Republiku, očekivanje vlasnika tvrtke koja 95 posto svoje ukupne proizvodnje izvozi vrlo su realna. Istim se uspjehom može pohvaliti i Kroko International koji je zaključio ugovor za opremanje kuvajtske specijalne policije i to 40 tisuća komada odora, deset tisuća komada odjeće specijalne namjene i pet tisuća pancirnih prsluka. Osim njih, izgleda da konkretni poslovi čekaju i tvrtku Duro Đaković – specijalna vozila. Na čelu s Bartolom Jerkovićem, ujedno i predsjednikom Zajednice proizvođača za posebne namjene pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja trenutačno broji oko 40 članova, u Abu Dhabiju vodili su se razgovori s finskom Patrijom o daljnjoj suradnji na proizvodnji borbenih oklopnih vozila.

• Suradnja je rezultat pokretanja projekta modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske kroz opremanje borbenim oklopnim vozilima AMV, 126 komada proizvedenih u Hrvatskoj. Osim toga, suradnja s Patrijom podrazumijeva i određene aktivnosti vezane za plasman vozila proizvedenih prema trećim zemljama – ističe Jerković, predsjednik Uprave tvrtke koja je u 2011. počela punu serijsku proizvodnju.

Time su konačno stvorili uvjete za izvoz, a potencijalno tržište su Južna Amerika i Bliski istok.

Kritike iz Adria-Mara – U nekoliko navrata oglašavali smo i reklamirali naše proizvode u NATO-ovim brošurama i to dobro platili, ali do sada nismo imali nikakve ozbiljne kontakte – kaže Šarić te dodaje da hrvatska vojna industrija nije dobro organizirana, istupi na tržištu su stihijski, pojedinačni i bez potpore diplomacije. No, činjenica je da se ministar obrane Davor Božinović od svog dolaska na tu poziciju odmiče od protokola te osobno lobira kako bi pomogao hrvatskim vojnim proizvođačima, što potvrđuje većina njih. Kao svojevrstan trgovac putnik osobnim doprinosom ponajviše pridonosi poticanju razvoja i modernizacije obrambene i vojne industrije.

• Stupanj razvijenosti vojne industrije na neki način oslikava stupanj tehno-loškog razvoja pojedine zemlje. Uspjeha u ovom segmentu ima, međutim, na tom planu može se učiniti puno više. Želimo u svakom trenutku biti još više otvoreni prema našim proizvođačima vojne opreme i naoružanja i pružati im pomoć s ciljem plasmana njihovih proizvoda na svjetskim tržištima – govori Božinović te dodaje da će nastojati još više otvoriti Oružane snage i za one proizvođače koji se još nisu uspjeli nametnuti kao proizvođači vojne opreme za potrebe hrvatske vojske.

Također, nastavlja, MORH će u sklopu svojih nadležnosti pomoći proizvođačima vojne industrije u još boljoj prezentaciji hrvatskih proizvoda u svijetu te im ponuditi svoja iskustva i savjete u postupku prijava tvrtki na otvorene natječaje NATO-ova saveza. – Ulaskom u NATO brojne domaće tvrtke dobile su priliku prijavljivati se na NATO-ove natječaje. Imamo niz kvalitetnih proizvoda vojne industrije kojima možemo konkurirati u nizu NATO-ovih programa – naglašava Božinović te kao najsvežiji primjer ističe hrvatsku tvrtku INsig2 koja je postala prva hrvatska tvrtka koja je pobijedila na natječaju za informacijsku sigurnost NATO-ove baze u Napulju. Tom isporukom za ovu bazu ujedno su otvorena vrata hrvatskom gospodarstvu za ulazak na ovo veliko i značajno tržište. – To su prvi, ali za naše gospodarstvo značajni koraci – ističe ministar obrane.

Njegov trud hvale i u Borovu koje, osim obuće, hrvatskoj vojsci i policiji isporučuje i zaštitne prsluke. Uz sporazum o suradnji s Kroko Internationalom tvrtka je i član OPTEKO Grupe, Gospodarskog interesnog udrženja koje, kako objašnjava direktor Borova Mirko Čavar, ima ulogu koordinatora pri likom zajedničkog javljanja i nastupanja na domaćem i inozemnom tržištu, posebice praćenja javnih nadmetanja. I iz Karlovca se čuju pozitivne riječi za ministra obrane. Božinović je pokazao veliku želju i volju i učinio je konkretno poteze da pomogne, a najsvežiji je primjer sajam u Abu Dhabiju gdje je sam inicirao niz sastanaka, govori Željko Pavlin, direktor HS Produkta koji i preko Namse, agencije za nabavu NATO-ova saveza, nudi svoje proizvode. Tvrtka poznata po svojim pištoljima i jurišnoj puški koja više od 90 posto svoje proizvodnje izvozi u SAD, u posljednjih deset godina izvezla je više od milijun pištolja u tu svjetsku silu gdje se i postavlja ljestvica što se tiče kvalitete. U suradnji sa svojim američkim zastupnikom Springfieldom istražuju trendove na vojnom tržištu te prema njima rade i buduće poslovne planove. Pavlin kaže da Vlada nudi razne oblike pomoći koja je ponekad puno značajnija od novca.

Što se pak tiče strategije nastupa na stranim tržištima, jedinstvenog recepta nema jer je svaka zemlja posebno tržište sa svojim specifičnostima te se, osim zakona, trebaju proučiti i običaji. No jedno je sigurno – važno je biti uporan. – Danas sam u Južnoj Africi, sutra u Namibiji, ponedjeljak u Mozambiku. Možda se vratim s novim ugovorima, a možda i ne. To je rizik, ali ako ne pokušamo, ne možemo ni očekivati rezultate. Nitko neće riješiti naše probleme pa ni EU – upozorava Majetić.