Ovogodišnji izbori u najviše će se tvrtki održati od 10. do 20. ožujka. Poslodavac ne smije onemogućavati izbore za radnička vijeća, dužan je osigurati uvjete za njih i omogućiti neometano glasovanje. Uz to snosi sve troškove provedbe izbora radničkog vijeća.
Zakon o radu, naime, omogućava svim radnicima u poduzećima s dvadeset i više zaposlenih, koji to žele, izbor i utemeljenje radničkoga vijeća, tijela koje sa širokim ovlastima i obvezama i prema poslodavcu i prema svim zaposlenima. Redoviti izbori za radnička vijeća održavaju se svake treće godine u ožujku.
Ove godine održavaju šesti izbori za radnička vijeća, a precizni podaci o tome u koliko se poduzeća organiziraju izbori i o broju aktivnih radničkih vijeka zapravo i ne postoje. Nigdje se, naime, ne mogu dobiti podaci o broju izabranih radničkih vijeka na nacionalnoj ili regionalnoj razini, a najvažniji akteri industrijskih odnosa, poslodavci i sindikati, i ne trude se pratiti aktivnosti i stvarni utjecaj radničkih predstavnika na gospodarska kretanja i socijalne odnose.
Ni novi Zakon o radu, koji se počeo primjenjivati početkom prošle godine, nije predvidio obvezu evidentiranja, prijave ni izvještavanja o radu radničkih vijeća. Ipak, do približnog broja radničkih vijeća može se doći posredno, iz podataka kojima raspoložu najveći hrvatski industrijski sindikati koji su inicirali i organizirali gotovo sve dosadašnje izbore za radnička vijeća. Prema njihovim podacima, riječ je o približno tri tisuće radničkih vijeća u cijeloj Hrvatskoj. No treba reći da Zakon o radu omogućava svim sindikalnim podružnicama da ovlasti i prava radničkoga vijeća jednostranom odlukom prenesu na – sindikalnom povjereniku. Mnogi su to i učinili jer im se, kratkoročno, takvo rješenje činilo racionalnijim budući da se nisu morali iscrpljivati na nečemu što jednostavno, vlastitom odlukom, mogu ‘uzeti’.
Izbori za radničko vijeće složen su i skup posao. Sami izbori zapravo su tajno glasovanje o listama. Ovogodišnji izbori u većini poduzeća održat će od 10. do 20. ožujka. Zakon o radu, ali i Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća precizno određuju postupak donošenja odluke o organiziranju izbora, načinu predlaganja kandidata i njihovih zamjenika, ovlasti izbornog i biračkog odbora, objavljivanje popisa birača, sadržaj glasačkih listića, način glasovanja te objavljivanje zapisnika o rezultatima glasovanja. Sastavni je dio Pravilnika i dvadeset obrazaca koji se mogu rabiti u postupku izbora, što dovoljno govori u prilog tezi da je riječ o složenom postupku, pa je to važnije da se poštuju rokovi i propisana procedura. Budući da je donošenje odluke u njihovoj nadležnosti, gotovo su sva aktualna radnička vijeća već donijela odluku o održavanju novih izbora, a Pravilnik propisuje da se to mora učiniti pet tjedana prije samih izbora (glasovanja), odnosno isteka mandata radničkog vijeća izabranom prije tri godine.