RADIO RASTE NA KRILIMA TEHNOLOGIJE

Prema studiji njemačkih javnih servisa objavljenoj sredinom prošle godine internetom se koristilo 70 posto stanovnika ove zemlje, odnosno 49 milijuna Nijemaca, što je pak 5,5 milijuna više u odnosu na 2009. Studija je izrađena na osnovi ankete u kojoj su ispitivani samo stariji od 14 godina, ali ta brojka može samo biti veća. U zaključku je stajalo da tisak, radio i televizija polako gube medijsku bitku u srazu s internetom. No, to ne mora značiti da je ‘rat’ unaprijed izgubljen. Kakva je konkretno sudbina radija u toj konstelaciji snaga? Ugledni hrvatski stručnjak za medije i profesor na Visokoj novinarskoj školi u Zagrebu dr. sc. Stjepan Malović kaže da unatoč svemu neka istraživanja kod nas i u Europi pokazuju da radiju raste slušanost. Pritom napominje da treba uzeti u obzir i činjenicu da je radio u nekim hrvatskim krajevima još najpristupačniji medij te mu još neko vrijeme internet neće biti ozbiljnija konkurencija. No, općenito, radio, koji je do pojave interneta bio najbrži medij, na razne je načine odgovorio novim izazovima.

• Ne vjerujem da će zbog razvoja računalnih tehnologija i njihove primjene u medijima nestati neki danas već klasični mediji poput radija. Dapače, mreža, digitalizacija i streaming otvaraju novo poglavlje u razvoju radija.

No, pretpostavljam da će se snažnije razviti lokalne radiopostaje, takozvani ‘community’ radio i slični programski sadržaji koje će obrađivati pojedinci za malu skupinu ljudi i informirati ih o za njih bitnim pitanjima – kaže Malović. Zapravo, radijski program nikad nije bio dostupniji, objašnjava glavni direktor programa Antene Zagreb Juraj Hrvačić mladi, jer osim klasičnog slušanja…

Uvjeti poslovanja Radija 101 samo su jedan od razloga neslavnog kraja ove nekoć kulturne radiopostaje. Menadžment medija je u nas raskriva koja sprječava adekvatni razvoj medija. Nema pravih medijskih menadžera, a novinari koji prelaze u menadžment vrlo zorno pokazuju da je to loše rješenje – kaže Stjepan Malović.

Tri su stvari važne da bi radio danas bio slušan: sadržaj, sadržaj i sadržaj, koji se stalno prilagođava slušateljima, kaže Juraj Hrvačić mladi, glavni direktor programa Antene Zagreb.

Medijima su danas najveći problemi ekonomska situacija, ne-likvidnost i stanje u društvu, što utječe i na rad radijskih postaja, ističe Duško Radić, direktor programa Hrvatskog radija.

Mreža, digitalizacija i ‘streaming’ otvaraju novo poglavlje u razvoju radija. Pretpostavljamo da će se snažnije razvijati lokalne radiopostaje, dodaje Malović. Putem radijskog prijavnika postao je i mobilan (telefoni s ugrađenim FM prijavnicima); sada je još prisutniji u kući (IPTV), a putem interneta je sveprisutan. Prema tome, nastavlja, broj potencijalnih slušatelja radija raste, no upitno je koliko tih potencijalnih slušatelja stvarno sluša radio. Zato više nego ikad slušanost isključivo ovisi o kvaliteti programa. Gledajući iz te perspektive, Hrvačić tvrdi da je dnevni doseg Antene Zagreb u dvije i pol godine porastao 210 posto, a broj slušatelja online više od 500 posto.

Tri su stvari važne da bi danas radio bio slušan. Jedna je sadržaj, druga je sadržaj, treća je sadržaj koji se stalno prilagođava slušateljima, kaže Hrvačić i dodaje da je glazba ljudi najviše na radiju slušaju glazbu!

Osobito pazimo da u cijeloj toj tehnološkoj vreći ne izgubimo osobni kontakt sa slušateljima i zato ćemo mnogo raditi na ‘community’ programima, jer tu je zapravo jedina prava i direktna komunikacija i interakcija. Zato ćemo i u ovoj godini nastaviti s lanjskom praksom; bit ćemo vam među ljudima i stvarati program zajedno sa slušateljima – kaže Hrvačić.

Njegov otac Juraj Hrvačić Stariji, vlasnik je najslušanijeg radija u Hrvatskoj – Narodnog radija, čija programska direktorica Ružica Popović kaže da njihov radio sluša slušatelje, što je ključna formula uspjeha, odnosno, na taj način menadžment radija ne može pogriješiti. Kaže da im je svaki dan u programu doslovno novi projekt i dodaje da imaju u planu i dugoročnije projekte.

Ne bježimo od toga da danas svi mogu saznati sve, nego, dapače, koristimo to u komunikaciji sa slušateljima. A broj je slušatelja, ponovno u porastu upravo zbog toga što radio nekad nije isto što i radio danas. Sve je mnogo složenije i privlačnije – kaže Popović.

Nešto je drugačija situacija s Hrvatskim radijima koji je, kao dio HRT-a, javno poduzeće. Hrvatski radio ima tri nacionalna, osam regionalnih i tri specijalizirana internetska programa. U toj kući ističu kako moraju paziti da ne iznjevre svoje programske obveze prema javnosti, ali da se koriste novim tehnologijama u obliku u kojem pojedinom slušatelju odgovara. Konkretno, već su neko vrijeme svi nacionalni programi Hrvatskog radija dostupni i putem internetskog ‘streama’, a putem interneta emitiraju i tri specijalizirana kanala – dva glazbena i jedan govorni. U različitim prigodama organiziraju i video stream, a već su dugo mnogi javni sadržaji Hrvatskog radija dostupni i za ‘download’ u sklopu njihove usluge ‘Radio na zahtjev’.

Prosječna je slušanost naših programa stabilna, što možemo zahvaliti činjenici da kao javni radio nudimo specifične programske sadržaje prepoznate kao javni interes, ali i tome da redovito nastojimo odgovarati na nove potrebe publike, koristeći se i novim tehnologijama – kaže direktor programa Hrvatskog radija Duško Radić.

O novim projektima u Hrvatskom radiju ne žele mnogo govoriti napominjući da će oni biti vidljivi ‘kako u radijskom programu tako i u pratećoj ponudi’. No, za nove projekte potreban je i novac, a Radić i sâm kaže da su medijima danas najveći problem ekonomska situacija, nelikvidnost i stanje u društvu, što se odražava i na rad radijskih postaja. Slučaj jednog od kulturnih radija u Hrvatskoj Radija 101, dobar je primjer jer taj radio nije uspio preživjeti iako se njegovi problemi, ruku na srce, vuku dulje od recesije.

Zaposlenima je na Hrvatskom radiju, ističe Radić, žao što se Stojedinica našla u problemima jer je to jedini radijski program u Hrvatskoj s kojim se Hrvatski radio mogao uspoređivati kad je riječ o informativnim i kulturnim sadržajima. Problemi Radija 101 svakako upozoravaju, ističe Radić, ali i dodaje kako se ne smije zaboraviti da je model financiranja Hrvatskog radija kao dijela javne radiotelevizije drukčiji od modela kojima se financiraju privatne radijske postaje, s tim da naravno tada postoje i posebne obveze prema javnosti. No, slučaj Radija 101, smatraju u Anteni Zagreb, nije pitanje radija kao medija, nego pitanje vođenja tvrtke sukladno zakonitostima tržišta i taj slučaj nije ni početak ni kraj radijskog biznisa u Hrvatskoj.

Nije stečaj Radija 101 nagovijestio da je vrijeme prilagodbe, nego generalni uvjeti na tržištu. Upravo je informatizacija nametnula nova pravila igre. I današnjeg klijenta/kupca/slušatelja/gledatelja jako je teško usrećiti. Na djelu je naprosto pitanje potražnje i proizvodnje koje diktira tržište, a ono se mijenja kako se mijenja vrijeme u kojemu živimo – kaže Popović.

Posebno to osjećaju komercijalni mediji koji ovise o tržištu, a Hrvačić kaže da zato nisu u mogućnosti u potpunosti kapitalizirati znatno veći broj slušatelja Antene Zagreb u odnosu na konkurenciju. No, osim toga, kriza je također utjecala na to da su svi mediji snižavali cijene oglasa, pa i većina radijskih kuća.

Mi smo pak cijene svojih usluga povišili – kaže i upravo tu činjenicu ističe kao argument za kvalitetna programska rješenja i dobro poslovanje Antene Zagreb.

O tome ima svoje mišljenje i profesor Malović koji kaže da je vlasnička struktura hrvatskih radiopostaja ujedno i najveći problem. Netransparentno vlasništvo te znatni udjel lokalne vlasti u vlasništvu ograničavaju razvoj radija. Lokalnoj vlasti je najvažnije da lokalni radio ne bude protiv njih za vrijeme izbora, pa s te pozicije i upravljaju tim medijem. To znači da se informacija proizvodi na jednome mjestu, u zgodno izmišljenim servisima, koji stvaraju privid informativnosti, ali stvarno guše nezavisnu ulogu lokalnog radija – kaže Malović.

Pojava novih tehnologija nije donijela crne dane radiju. Upravo suprotno; tko se znao prilagoditi i iskoristiti blagodati tehnologije, uspio je ne samo opstati na tržištu nego i profitirati.

Nova vremena samo će donositi nove i sofisticirane tehnologije i svako tapkanje u mjestu moglo bi na kraju rezultirati sudbinom Stojedinice, a riječ je o radiju koji nisu mogli uništiti ni prethodni režimi i koji je zapravo uvijek slušatelje usmjeravao prema modernom i progresivnom. No, radio za koji smo vjerovali da nikad neće propasti pao je u stečaj jer se nije znao prilagoditi novim uvjetima poslovanja.