Lokalni mediji povezivanje je ključ opstanka lokalnih radijskih postaja

U početku ograničeni malenim tržištem, lokalni mediji većinu prihoda ostvaruju upravo od lokalnih poduzetnika. U lokalnoj sredini teže je, kažu, biti neovisan i realan, a specijalizirane novinare ne mogu si priuštiti. Spasiti bi ih moglo regionalno umrežavanje.

Kada je riječ o hrvatskim lokalnim medijima, poznata krilatica ‘razmišljaj globalno, djeluj lokalno’ mogla bi se prenačiti u ‘umrežavaj se regionalno, djeluj lokalno’. Naime, iako se uz današnju krizu veže pridjev ‘globalna’, čini se da najviše pate oni ‘lokalni’, a rješenje se nazire u obliku umrežavanja. Regionalno povezivanje nudi mogućnost osnaživanja položaja na tržištu i šansu da ugrabe ozbiljniji dio ukupnoga marketinškog kolača od kojeg najveću korist zasad imaju mediji s nacionalnim pokrivanjem.

Glavni problem lokalnih medija jest malo tržište koje ograničava financiranje. Isto tako teško je biti realan i neovisan te uputiti kritiku nekomu u ovako maloj sredini – ipak je riječ o ljudima koje susrećemo gotovo svaki dan – objašnjava Neven Rajak, glavni urednik lokalnih novina Ogulin Info i istoimenog portala. Dodaje kako je velik problem nedostatak specijaliziranih, kvalitetnih novinara koje si lokalni mediji ne mogu priuštiti.

Poslovanje lokalnih medija u samom je startu ograničeno područjem koje pokrivaju – brojem stanovnika, brojem poslovnih subjekata na tom području kao i njihovom snagom odnosno pozicijom na tržištu. U konkretnom slučaju Petrinjskog radija, uza spomenuta ograničenja, ograničeni smo i koncesijom na pokrivanje Grada Petrinje s okolicom pa se zbog blizine Zagreba borimo i s vrlo jakom konkurencijom. Dodamo li svemu i podatak da poslujemo na području od posebne državne skrbi, jasno je s kakvim se sve poteškoćama susrećemo – kaže Darko Komlinović, direktor Petrinjskog radija.

Čini se da je u tijeku tržišna utakmica gdje se manje gleda na loptu, a više na protivničke noge. Utrka za tiražu, gledanost i slušanost može građane dovesti do toga da sve znaju o događajima na nekom reality showu, a da pojma nemaju što se događa u njihovu gradu.

Lokalni medij svoje mjesto na tržištu treba tražiti prije u objavi informacija lokalnog karaktera, bitnih za lokalno stanovništvo. Međutim, kako je proizvodnja informativnog programa ujedno najskuplji dio radijskog programa, početna prednost nad konkurencijom zbog spomenutih se troškova vrlo brzo izgubi – objašnjava Komlinović.

Da je trenutačna financijska kriza samo pogoršala već loše uvjete smanjenjem broja oglasa i budžeta kojima kompanije raspolažu u tu svrhu, tvrdi i urednica Radija Korzo Irena Grdinić, koji zajedno s još četiri lokalne radijske postaje čini Regionalnu radiomrežu RI. Program je, kaže Grdinić, podređen marketingu, a drugi je par rukava isplata plaća.

Nigdje nema toliko honorarnog rada i rada na crno kao u medijima, a većina kolega u županiji ne prima plaću redovito – kaže Grdinić.

Kada je riječ o lokalnim televizijskim postajama, došlo je do prekretnice u obliku digitalizacije, a iz bitke za tržište neće sve izvući živu glavu. Uspostavljen je sustav od devet digitalnih regija, putem kojih su lokalne televizije preko noći ušle na veća tržišta. U prilog im ide to što su šest mjeseci od službenog prelaska na digitalni signal oslobođeni dodatne naknade.

Još je prerano zaključiti što će nam digitalizacija donijeti jer čekamo prve konkretne povratne informacije – kaže Sabina Kolarić-Tomić iz Slavonskobrodsko TV, koja je uvrštena u regiju D2.

Kako tvrdi Komlinović, listi problema lokalnih medija treba dodati i česte pokušaje utjecanja na uređivačku politiku medija od strane lokalnih vladajućih struktura.

Nije se lako s time nositi, no na kraju sve ovisi o znanju, sposobnostima i spremnosti novinara i vodstva pojedinog lokalnog medija da se uhvate ukoštac sa svim izazovima i problemima koje posao sa sobom nosi – kaže Komlinović.