Novinari su loši menadžeri

Uvjeti poslovanja Radija 101 samo su jedan od razloga neslavnog kraja ove nekoć kulturne radiopostaje. Menadžment medija je u nas raskriva koja sprječava adekvatni razvoj medija. Nema pravih medijskih menadžera, a novinari koji prelaze u menadžment vrlo zorno pokazuju da je to loše rješenje – kaže Stjepan Malović.

Njegov otac Juraj Hrvačić Stariji, vlasnik je najslušanijeg radija u Hrvatskoj – Narodnog radija, čija programska direktorica Ružica Popović kaže da njihov radio sluša slušatelje, što je ključna formula uspjeha, odnosno, na taj način menadžment radija ne može pogriješiti. Kaže da im je svaki dan u programu doslovno novi projekt i dodaje da imaju u planu i dugoročnije projekte.

• Ne bježimo od toga da danas svi mogu saznati sve, nego, dapače, koristimo to u komunikaciji sa slušateljima. A broj je slušatelja, ponovno u porastu upravo zbog toga što radio nekad nije isto što i radio danas. Sve je mnogo složenije i privlačnije – kaže Popović.

Nešto je drugačija situacija s Hrvatskim radijima koji je, kao dio HRT-a, javno poduzeće. Hrvatski radio ima tri nacionalna, osam regionalnih i tri specijalizirana internetska programa. U toj kući ističu kako moraju paziti da ne iznjevre svoje programske obveze prema javnosti, ali da se koriste novim tehnologijama u obliku u kojem pojedinom slušatelju odgovara. Konkretno, već su neko vrijeme svi nacionalni programi Hrvatskog radija dostupni i putem internetskog ‘streama’, a putem interneta emitiraju i tri specijalizirana kanala – dva glazbena i jedan govorni. U različitim prigodama organiziraju i videostream, a već su dugo mnogi javni sadržaji Hrvatskog radija dostupni i za ‘download’ u sklopu njihove usluge ‘Radio na zahtjev’.

• Prosječna je slušanost naših programa stabilna, što možemo zahvaliti činjenici da kao javni radio nudimo specifične programske sadržaje prepoznate kao javni interes, ali i tome da redovito nastojimo odgovarati na nove potrebe publike, koristeći se i novim tehnologijama – kaže direktor programa Hrvatskog radija Duško Radić.

O novim projektima u Hrvatskom radiju ne žele mnogo govoriti napominjući da će oni biti vidljivi ‘kako u radijskom programu tako i u pratećoj ponudi’. No, za nove projekte potreban je i novac, a Radić i sâm kaže da su medijima danas najveći problem ekonomska situacija, nelikvidnost i stanje u društvu, što se odražava i na rad radijskih postaja. Slučaj jednog od kulturnih radija u Hrvatskoj Radija 101, dobar je primjer jer taj radio nije uspio preživjeti iako se njegovi problemi, ruku na srce, vuku dulje od recesije.

Zaposlenima je na Hrvatskom radiju, ističe Radić, žao što se Stojedinica našla u problemima jer je to jedini radijski program u Hrvatskoj s kojim se Hrvatski radio mogao uspoređivati kad je riječ o informativnim i kulturnim sadržajima. Problemi Radija 101 svakako upozoravaju, ističe Radić, ali i dodaje kako se ne smije zaboraviti da je model financiranja Hrvatskog radija kao dijela javne radiotelevizije drukčiji od modela kojima se financiraju privatne radijske postaje, s tim da naravno tada postoje i posebne obveze prema javnosti. No, slučaj Radija 101, smatraju u Anteni Zagreb, nije pitanje radija kao medija, nego pitanje vođenja tvrtke sukladno zakonitostima tržišta i taj slučaj nije ni početak ni kraj radijskog biznisa u Hrvatskoj.

• Nije stečaj Radija 101 nagovijestio da je vrijeme prilagodbe, nego generalni uvjeti na tržištu. Upravo je informatizacija nametnula nova pravila igre. I današnjeg klijenta/kupca/slušatelja/gledatelja jako je teško usrećiti. Na djelu je naprosto pitanje potražnje i proizvodnje koje diktira tržište, a ono se mijenja kako se mijenja vrijeme u kojemu živimo – kaže Popović.

Posebno to osjećaju komercijalni mediji koji ovise o tržištu, a Hrvačić kaže da zato nisu u mogućnosti u potpunosti kapitalizirati znatno veći broj slušatelja Antene Zagreb u odnosu na konkurenciju. No, osim toga, kriza je također utjecala na to da su svi mediji snižavali cijene oglasa, pa i većina radijskih kuća.

• Mi smo pak cijene svojih usluga povisili – kaže i upravo tu činjenicu ističe kao argument za kvalitetna programska rješenja i dobro poslovanje Antene Zagreb. O tome ima svoje mišljenje i profesor Malović koji kaže da je vlasnička struktura hrvatskih radiopostaja ujedno i najveći problem.

• Netransparentno vlasništvo te znatni udjel lokalne vlasti u vlasništvu ograničavaju razvoj radija. Lokalnoj vlasti je najvažnije da lokalni radio ne bude protiv njih za vrijeme izbora, pa s te pozicije i upravljaju tim medijem. To znači da se informacija proizvodi na jednome mjestu, u zgodno izmišljenim servisima, koji stvaraju privid informativnosti, ali stvarno guše nezavisnu ulogu lokalnog radija – kaže Malović.

Pojava novih tehnologija nije donijela crne dane radiju. Upravo suprotno; tko se znao prilagoditi i iskoristiti blagodati tehnologije, uspio je ne samo opstati na tržištu nego i profitirati.

Nova vremena samo će donositi nove i sofisticirane tehnologije i svako tapkanje u mjestu moglo bi na kraju rezultirati sudbinom Stojedinice, a riječ je o radiju koji nisu mogli uništiti ni prethodni režimi i koji je zapravo uvijek slušatelje usmjeravao prema modernom i progresivnom. No, radio za koji smo vjerovali da nikad neće propasti pao je u stečaj jer se nije znao prilagoditi novim uvjetima poslovanja.