Alemka Lisinski, T-portal

Razvoj sadržaja na različitim platformama koči to što u Hrvatskoj nema velikih internetskih medija. Oglašivači žele isprobavati, ali ne i mnogo platiti, a proizvodnja sadržaja (osim ako ga nije generirao sam korisnik) stoji mnogo.

Slavna Jane Austin a bogme i sestre Brontë ni u svojim najluđim snovima ne bi vjerovale da će se o njihovim uracima komentirati na nečemu što se zove socijalna mreža ili, božepomozi, virtualni svijet. Život su provele do nosa zakopane u knjige i posve neshvaćene nizale romane u nadi da će se na njihovu pisanu riječ zakvačiti njihove suvremenice. Međutim, upravo ovog tjedna Social Times donio je priču o tome kako se, zahvaljujući Twitteru i Facebooku, mlade generacije upoznavaju s radom tih autorica, promoviraju holivudska ostvarenja poput najavljenog novog izdanja kultne ‘Jane Eyre’ i koriste nickove ugledajući se na junake iz tih krašnih viktorijanskih priča. Možda se upravo na tom slučaju može razvidjeti cijela suvremena medijska filozofija. Valja vjerovati (ili se nadati) da će tradicionalni medijski formati živjeti vječno, ali će ih na život održavati moderne platforme. Nema dvojbe, multiplatformnost je ključna riječ 2011. Nekoliko pokazatelja potvrđuje tu tezu, prije svega silni prodor pametnih telefona i tableta na tržištu koji su potvrda tomu koliko moderni potrošači vole konzumirati sadržaj.

U taj vlak trebaju uskočiti i televizijski i print izdavači. Upravo kao što su to učinili Rupert Murdoch ili BBC. Naime, Murdoch je nedavno predstavio iPad izdanje svojih dnevnih novina The Daily u kojem su integrirani brojni videosadržaji kako bi korisnici u jednom paketu dobili istinski media miks, odnosno konzumirali sadržaj temeljen na različitim platformama (novinski tekst, tablet, video). S druge strane, jedan od vodećih svjetskih televizijskih nakladnika BBC nedavno je lansirao iPlayer uslugu na iPadu (poslije i na Androidu) te tako postao prvi na svijetu koji će program ‘puštati’ na tablet-uređajima. Ta je aplikacija trenutačno dostupna samo na britanskom tržištu, ali bi, prema najavama, do kraja 2011. trebala biti dostupna u cijelome svijetu, što je svakako izazov BBC-jevim televizijskim domaćinima, te prilika za dodatnu zaradu.

Kao što kaže Dario Vince, čelnik čovjek Ujedinjenih produkcija, u Hrvatskoj se, nažalost, stvari kreću vrlo sporo, jer internet još nije dosegnuo razinu dohodovne djelatnosti. Njegov utjecaj stalno raste, ali smo još daleko od atraktivnih poslovnih modela. Tržište se kreće, ali vrlo sporo, i to prije svega zato što je naša privreda posve zatvorena, pa onda i online-kanale koristi samo za domaću upotrebu i tako im naglašeno reducira doseg. Na taj se način ne koristi osnovna prednost digitalnih kanala – globalni doseg – poručuje Vince. Ipak, njegova kompanija broji nekoliko svjetskih primjera multiplatformnosti. Primjerice, televizijski format ‘Kod Ane’ aktiviran je i na internetu (u partnerstvu s T-HT-om), plasiran je kroz ‘video on demand’ i prvi put na domaćem tržištu predstavljen je takozvani ‘red button’. U partnerstvu s Jutarnjim listom izdan je serijal knjiga te razvijena mobilna aplikacija koja osim videa i recepata ima i šoping funkciju.

Nažalost, ovu najnapredniju aplikaciju još nismo uspjeli dogovoriti s mobilnim operaterom i trgovacim lancem pa ona čeka bolja vremena – kaže Vince i nastavlja nabavljati primjere poput ‘Dnevnika plavuše’ koji je aktivan na televiziji i na socijalnim mrežama, inovativne ‘widgete’ koji će predstaviti novu vezu između TV i internetskih sadržaja te napokon i seriju ‘Instruktor’ koja je kroz bazu od 30 tisuća Facebookovih fanova zaživjela i na internetu. Prema njemu najveći je problem činjenica da se kod nas sve kreće u eksperimentalnoj sferi: nema velikih internetskih medija i stvarno komercijalnih portala; oglasači žele isprobavati, ali ne i mnogo platiti, a proizvodnja sadržaja (osim ako ga nije generirao sam korisnik) zaista košta.

Ne bi me čudilo da na tom planu prvi neke rezultate naprave eksperimentatori izvan kruga renomiranih profesionalaca – tvrdi Vince. Tim iz tvrtke Valja vjerovati (ili se nadati) da će tradicionalni medijski formati živjeti vječno, ali na životu će ih održavati moderne platforme.

Olakšano je targetiranje. Za klijente svakako pronalazimo više prednosti nego nedostataka segmentacije medija, pogotovo za tržišne segmente koji se bave uže specijaliziranim djelatnostima usmjerenima na pojedine, najčešće premium ciljne skupine. Prije se u nedostatku većeg izbora medija moralo oglašavati u onima koji nisu jasno isprofilirani te se komunikacija nije mogla u potpunosti usmjeravati ili preciznije ‘targetirati’, dok je to danas moguće u većoj mjeri.

Ključno je da smo ušli u razdoblje permanentne edukacije. Od svih poslovnica najaktualnija je ona: ‘Čovjek uči dok je živ!’ To znači da se danas ne može jednostavno nešto naučiti. Mora se ‘naučiti učiti’. To jednako vrijedi za potrošače, proizvođače i oglašivače. Mnogi grijše u tome da samo pokušavaju primjenjivati nove tehnologije bez stvarnog smisla i supstancije. Povećani izbor ne snižava, nego povišuje kriterije, iako se to ne može zaključiti na osnovi naše medijske slike.

Novi uređaji oglašivačima omogućuju direktnu komunikaciju s korisnicima, trenutačnu kupnju proizvoda ili usluge, a i nove softverske platforme kreirane su tako da oglašivač zna koliko je vremena čitatelj posvetio njegovu glasu. Potrošačima se pak kroz ovu vrstu interaktivne komunikacije omogućava da komentiraju, hvale ili kude proizvode i usluge, čime se povećava njihov utjecaj. Njega pak već imaju na socijalnim mrežama pa je ovo samo prirodni slijed stvari.

Jasno&Glasno dići se epitetom ‘profesionalaca’, ali je riječ o malim izdavačima koji su prvi krenuli istraživati potencijal ‘tablet izdavaštva’. Naime, uskoro bi trebao osvanuti prvi domaći iPad magazin Pokret. O koji će pokazati i ostalima, ponajviše velikim, renomiranim izdavačima koliki potencijal leži na tom tržištu.

Dobre vijesti stižu i s T-portala koji trenutačno priprema posebnu iPad aplikaciju sučeljem i sadržajem u potpunosti prilagođenu iPadu. Kao što kaže Alemka Lisinski, glavna urednica portala, širenje na nove platforme ne donosi nužno prihode, a u tome ne leži ni spas tradicionalnih izdavača.

Naravno, kompanije koje hrabro uskoče u novo digitalno doba, i pritom imaju jasno začrtanu strategiju i ciljeve, mogu očekivati rast prihoda i broja konzumenata, ali ne mislim da bi baš svaka medijska kuća trebala bezglavo utrčavati u ‘novi svijet’ samo da ne izgubi utrku s tehnološkim napretkom. Kad je o internetskim medijima riječ, nove platforme su im konačno osigurale alat koji im omogućava da svoj sadržaj ili barem njegov dio naplate, što dosad nije bio slučaj – kaže Lisinski i dodaje da, kad je riječ o novinarstvu, odnosno načinu ponude sadržaja, nove ga tehnologije ne mogu ni popraviti ni pokvariti. Međutim, kaže Lisinski, popularnost medija danas ovisi o percepciji potrošača, a ne o količini novca utrošenog u oglašavanje i promociju, što bi značilo da je pred medijskim kućama izazov da kroz video, audio, grafički ili tekstualni sadržaj ponude dodanu vrijednost.

Međutim, dobra je vijest za medije da su im oglašivači dobri saveznici u razvoju sadržaja na novim platformama. Ili bi to barem trebali biti. Kao što kaže Adrea Šumanovac, suvlasnica Unex grupe, nužno je da mediji i agencije zajednički sudjeluju u razvoju novih platformi.

Uloga je agencije, kao neutralnog posrednika, da educira, prva detektira promjene na medijskom tržištu i uvijek bude na rubu zbivanja te u dobroj mjeri anticipira trendove i usmjerava tržište – poručuje Šumanovac te procjenjuje da će televizija u Hrvatskoj i dalje imati prično jasno izraženu dominaciju na našem medijskom tržištu i dalje držati više od polovice kolača.

Ostali mediji morat će se aktivno boriti za ostatak udjela medijskih budžeta, pri čemu će print i dalje držati drugo mjesto po količini oglašavanja. Posebno se mlađe populacije sve više okreću konzumaciji novih medija – zaključuje Šumanovac.

Nakon godina zimskog sna, a potom i nekoliko godina kukanja nad nesretnom recesijom, oglašivači i mediji bi do kraja ove godine trebali početi izrađivati strategije multiplatformnog pristupa korisnicima. Budućnost je, nažalost ili nasreću, pred vratima.