Uočljiv je trend svih televizija stvaranje jakih, autorskih imena, izvještavanje s mjesta zbivanja i pokušaj sagledavanja problema s pozicije običnoga gledatelja.
Da je informativni program nedvojbeno jedna od najvažnijih karika svih televizija, pokazuju i česte promjene u tim programima, bilo da je riječ o novinarima, voditeljima, opremljenosti studija, o novim prilozima, novom pristupu prilozima vidljivima na naše tri vodeće televizijske kuće, dakle HTV-u, RTL-u i Novoj TV. Živimo u doba brze razmjene informacija i neosporna je činjenica da dnevne domaće ili strane vijesti većina korisnika prikuplja gledanjem televizijskih informativnih emisija. No, osim same konkurencije među televizijama njihove promjene uvjetuje i danas nestabilno najbrži medij, osim radija. Riječ je, dakako, o internetu.
Treba li stoga čuditi da su Nova TV i RTL u svoje vijesti uključile ankete i komentare gledatelja, da povremeno objavljaju njihove zanimljive snimke i na sve druge načine pozivaju na suradnju. Građani-novinari, tvrdi dio teoretičara, budućnost su televizija, no ima i drugih koji zasad s još dovoljno argumenta dokazuju da novinarska vijest, napravljena prema svim pravilima struke uz fotografije profesionalca, nemaju konkurenciju među amaterima. No, o budućnosti medija još se samo nagađa. Iako i na Zapadu postoje posebice internetski programi koje pune građani-novinari, čim se nešto važnije događa u svijetu (a toga u posljednje vrijeme ne manjka) sve su oči uprte u izvještaje vodećih svjetskih informativnih kuća poput BBC-a, CNN-a, FOX-a itd.
