Home / Biznis i politika / Pojednostavnjivanje postupka, a sva dokumentacija besplatna i dostupna

Pojednostavnjivanje postupka, a sva dokumentacija besplatna i dostupna

Dio prigovora poduzetnika na trenutačno stanje u javnoj nabavi trebao bi riješiti novi zakon, čiji se nacrt očekuje sredinom ovoga mjeseca. Jedna je od najvećih novina koju bi taj zakon trebao donijeti da glavni kriterij na natječajima ne bude najniža cijena kao što je do sada bio slučaj. Naime, novim zakonom ukinut će se obveza naručitelja da sastavlja izvješće o razlozima primjene kriterija za odabir na temelju ekonomski najpovoljnije ponude. Prema odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva gospodarstva, novim zakonom provest će se dodatno usklađivanje s pravnom stečevinom EU, no njime će se nastojati i ukloniti teškoće koje su primijećene u tri godine koliko je na snazi postojeći zakon.

Velik broj planiranih izmjena odnosit će se na pojednostavnjenje sudjelovanja ponuđitelja u postupcima. Tako će se svi dokumenti koje naručitelj zahtijeva od gospodarskih subjekata moći u sklopu ponude dostaviti u neovjerenoj preslici. Vezano uz gospodarsku situaciju, uvest će se mogućnost sudjelovanja u postupcima gospodarskim subjektima kojima je u skladu s posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja dospjelih poreznih obveza te onih za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pod uvjetom da se gospodarski subjekt drži rokova plaćanja.

Planira se i uvođenje odredbe da je naručitelj obvezan dokumentaciju za nadmetanje objaviti elektronički te da za nju ne smije od gospodarskog subjekta zahtijevati naknadu troškova za izradu i stavljanje na raspolaganje. Novi zakon naručiteljima će uvesti i obvezu objave osnovnih podataka o izvršenju ugovora o javnoj nabavi radi sprečavanja sukoba interesa, a predložit će se i nove prekršajne odredbe u slučaju sklanjanja ugovora o javnoj nabavi suprotno odredbama o sukobu interesa. U novom zakonu planira se uvođenje dodatnih mehanizama vezano uz podizvođače, a uz to ponuđitelj će morati dati ovlaštenje naručitelju za neposredno plaćanje podizvođitelju na temelju potvrđenog računa, odnosno situacije.

Nacrt zakona sigurno će se dorađivati prije nego što se o njemu bude glasovalo, a zamjerke će moći dostaviti svi relevantni dionici. Iz odgovora koji smo dobili od Davora Majetića, direktora HUP-a, jasno je u kojem će smjeru ići prigovori poslodavaca – postupak javne nabave male vrijednosti i usluge iz dodatka II. b. na koje se primjenjuju samo odredbe o odluci o početku postupka javne nabave, objavama, tehničkim specifikacijama i pravnoj zaštiti iz Zakona o javnoj nabavi.

Primjedbe članova na zakon brojne su, a posebice se odnose na postupke javne nabave male vrijednosti. Prijedlog je naših članova da se i u postupku nabave male vrijednosti mora provoditi javno otvaranje ponuda kao doprinos transparentnosti. Smatramo i da za usluge iz dodatka II. b zakona trebaju vrijediti sve odredbe Zakona o javnoj nabavi, odnosno da taj dodatak treba ukinuti. Naime, taj dodatak pogoduje korupciju jer od kandidata koji se na natječaj za te usluge javljaju u dobroj vjeri iziskuje (pre)velike troškove koji im se na kraju ne isplate jer se za usluge iz dodatka II. b zakona ugovori s naručiteljima i dalje mogu sklapati direktnom pogodbom, i to nakon provedenih natječaja, naveo je Majetić te dodao da su to tek najčešći prigovori članica HUP-a.

Često se inzistira na nepotrebnim detaljima. Došli smo u situaciju da se natječaji poništavaju zbog nebitnih proceduralnih pogrešaka, što je natjecateljima i naručiteljima velik problem, smatra Mandić, koji je kao primjer naveo natječaj za nabavu informatičkog sustava u gospodarstvo bolnici koji je poništen već tri puta.

Naime, Državna komisija za kontrolu javne nabave tijekom žalbe nekog ponuđitelja ne razmatra samo ono na što se on žalio nego cijeli natječaj, pa ga često poništava zbog besmislenih razloga. Tako je, primjerice, jedan natječaj Zagrebačkog holdinga poništen jer je u zapisnik pogreškom ušlo da je otvaranje ponuda počelo u 11 sati, a završilo u 10 i 30. S druge strane, Komisija nije željela uzeti u razmatranje žalbu jer tužitelj nije faksirao uplatnicu DKOM-u iako je uplatio 7.000 tisuća kuna na račun Komisije. Žalba nije razmotrena, a novac tužitelju nikada nije vraćen.

No i prije nego što je natječaj poništen, tvrtka se može žaliti na način na koji je on sastavljen Upravi za sustav javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva.

Božidar Orlović, direktor Birodoma, koji je prije imao dosta problema s natječajima za nabavu uredskog namještaja jer su bili skrojeni po mjeri Narodnih novina, kaže da se ta opcija do sada pokazala korisnom jer se u startu mogu promijeniti diskriminirajući uvjeti natječaja. Prema njegovim riječima situacija u javnoj nabavi, barem kada je riječ o uredskom materijalu, u posljednje se vrijeme popravila, no smatra da je potrebno još promijena kako bi sustav dobro funkcionirao.

Za bolje funkcioniranje javne nabave potreban je učinkovitiji Upravni sud. Danas on samo potvrđuje odluke DKOM-a, a potrebno mu je četiri do pet godina da donese odluku. S druge strane, Zakon o javnoj nabavi prilično je dobar. Problem je samo u nekim ljudima koji ga provode, zaključuje Orlović.

I tako dolazimo do ključnog problema – pronaći dovoljan broj moralnih i nekorumpiranih Hrvata koji će odlučivati o javnoj nabavi u zemlji. Zakon o javnoj nabavi sigurno se još može doraditi i poboljšati, no kao i u većini drugih područja, čini se da Hrvatska nema loša rješenja, već ljudje. Ma kako god da se zakon sastavio, uvijek se mogu pronaći rupe i načini da se pravila malo zaobiđu. Do sada smo pokazali da smo pravi stručnjaci u tome. Dovoljno je navesti primjer natječaja za nabavu hrane za pučku kuhinju u Zagrebu. Na natječaju je pobijedila tvrtka koja je ponudila nerealno niske cijene pojedinih namirnica – čokolade od 200 grama za jednu kunu i kilogram lungića za jednu kunu. Naravno da se te namirnice nikada nisu našle na meniju pučke kuhinje. Kada smo spremni tako bezočno zarađivati na najsiromašnijima, što očekivati od milijunskih natječaja?