Koji se vitamini dodaju

Osim što većina proizvođača obogaćuje mlijeko kalcijem, danas je sve raširenije obogaćivanje vitaminom D koji postaje nova nada za istraživače koji se bave starenjem, proučavanjem karcinoma i drugih bolesti.

Mlijeku se već stoljećima pripisuju različita svojstva koja blagotvorno utječu na zdravlje. To ne začuđuje jer danas gotovo u detalje znamo da je riječ o napitku koje je u izvornom obliku funkcionalna hrana. Sadrži sve sastojke potrebne za život, a posebice je važna njegova funkcija u rastu i razvoju djece i mladih. Mlijeko sadrži bjelančevine, ugljikohidrate, mliječne masti, minerale, vitamine i enzime, a najzastupljeniji su i najpoznatiji zdravstveno poželjni sastojci kalcij i fosfor.

Ta dva minerala osobito su nužna dojenčadi i djeci te starijim osobama, i to u velikim količinama. Kod djece kalcij ima važnu ulogu u rastu, odnosno formiranju kostiju i razvoju mekih tkiva, a u zrelijoj dobi u postizanju vršne koštane mase i prevenciji osteoporozne. Ipak, ljudi ga ne piju dovoljno da bi unijeli potrebnu količinu svih tih nutrijenata, zato se mlijeko obogaćuje.

Mlijeko, točnije mliječna mast, sadrži i vitamine A, D, E i K, topive u mastima, te vitamine B-kompleksa, topive u vodi.

Najnovija istraživanja pokazuju da od vitamina nužnih za dobro funkcioniranje čovjeka u njemu ima dovoljno samo vitamina B2 i B12, što više, da obiluje njima.

Mlijeko je osrednje bogato vitaminima A i B1, a siromašno vitaminima D, E i C. Vitamini u mlijeku podrijetlom su iz biljaka i mikroorganizama, zato njihova količina ovisi o prehrani krava i preradi mlijeka.

Ipak, osim što većina proizvođača obogaćuje mlijeko kalcijem, danas je sve češće obogaćivanje vitaminom D koji postaje nova nada istraživačima koji se bave starenjem, proučavanjem karcinoma i drugih bolesti.

To je poželjno jer pokazuje se da većina ljudi ima problema zbog manjka tog vitamina i da ga tijelo, možda zbog suvremenog stila života i sve većih mjera opreza tijekom sunčanja, ne proizvodi dovoljno. Mlijeko je nužno obogatiti i vitaminom K jer ga sadrži malo. Međutim, najzanimljivija je priča s vitaminom C koji smo svrstali u skupinu onih kojima pijući mlijeko ni približno nećemo zadovoljiti svoje potrebe.

Od svih ga je vitamina u mlijeku u apsolutnim iznosima, no problem je što ga odrasla osoba treba tri do pet puta više. Osim toga riječ je o vitaminu veoma osjetljivom na oksidaciju, zbog čega mu se količina smanjuje u mnogim procesima. Esencijalne masne kiseline – linolna, linoleinska i arahidonska – pravi su mliječni aduti jer je ono bogato njima do te mjere da zadovoljavaju pola dnevnih potreba odrasla čovjeka.

Da bi se količina pojedinih vitamina prilagodila potrebama odrasla čovjeka, industrija ‘fortificira’, odnosno obogaćuje mlijeko. Vitamini se dodaju u obliku koncentriranih spojeva, poslije čega se mlijeko homogenizira da bi se bolje rasporedili u njemu te zatim bolje apsorbirali u tijelo.

Bez obzira na to što neki sumnjaju da je trajno mlijeko prepuno konzervansa (to nije točno, trajnost se postiže pasterizacijom), a drugi u njegovu korisnosti u srednjoj životnoj dobi, mlijeko je vrhunska namirnica koje se ne upotrebljava dovoljno. Čak ni ono s manjim postocima masti ne oskudijeva svim vrijednim sastojcima. Problem je u navikama potrošača.

Upravo zato tržište nudi i mlijeko s dodatkom raznih okusa – kod nas je najpopularnije ono s okusom čokolade ili kave. Ima i mlijeka i mliječnih napitaka s okusom banane, breskve, manga… Istine radi, takvi napici proizvode se od mlijeka s jedan posto mliječne masti jer im se radi okusa dodaje šećer. Ukratko, bez obzira na dodatke, kažu stručnjaci, industrijsko mlijeko jedna je od najzdravijih namirnica koje možete pronaći na policama trgovina.