Prednosti novih medijskih trendova

Jedna krava na godinu daje otprilike 46.000 čaša mlijeka. Jede li samo travu, ta je količina upola manja. Mlijeko je neizostavan sastojak sladoleda koji su još u 16. stoljeću izmislili Talijani kopiravši recept koji je s puta u Kinu donio Marco Polo. Tajnu mliječnih pripravaka sira i jogurta Sumerani su znali 3.000 godina prije Krista. Veliku pozornost u osmišljavanju svojih proizvoda varaždinska Vindija kao društveno odgovorna kompanija posvećuje djeci i prigodnim sadržajima educira o važnosti konzumacije mlijeka.

Mliječni asortiman s oznakom ‘Kvaliteta Vindija’ sastavni je dio učeničkih školskih obroka. Dan školskog mlijeka, 29. rujna, prošle je godine obilježen na Vindijinu mliječnom štandu na zagrebačkom Trgu bana Jelačića gdje se dijelilo čokoladno mlijeko ‘z bregov i Popy shake. Pakete mliječnih proizvoda Vindija tijekom božićnih blagdana daruje djeci u dječjim domovima, a važnost mlijeka u prehrani promiče prepoznatljivim programom Vindiland tijekom varaždinskog Špansirfesta.

Jedina je namirnica kojoj ne treba posebna priprema i jedna od rijetkih koja se dodaje mnogim jelima, slatkima i slanima. Riječ je o mlijeku, prvome na povijesnoj ljestvici namirnica u prehrani i, može se reći, prvoj ‘fast food’ hrani. Život počinjemo udisanjem zraka i pijenjem mlijeka i ma koliko tehnologija mijenjala svijet, na taj izvorni način života ne može utjecati. U mnogim je razdobljima prošlosti mlijeko bilo samo hranjiva tekućina, ali ne tako davno postalo je delica obogaćena raznim dodacima i uobičajena u mnogo prerađevina: sir, maslac, namaze, vrhnje, jogurt, bioaktiv…

Međutim, koliko se god mlijeko prerađivalo, njegova uloga u prehrani ostala je nezaobilazna. Posebno je dragocjeno majčino mlijeko, o kojem postoji mnogo mitova. Primjerice, zahvaljujući tom su mlijeku grčki bogovi bili besmrtni. Legenda o egipatskoj kraljici Kleopatri govori pak da je svoju ljepotu dugovala mliječnim kupkama. Još je mitova o mlijeku, čak i onaj da je iz njega nastao svijet.

Indijci još od vremena Veda mlijeko doživljavaju kao simbol fizičke i duhovne besmrtnosti i plodnosti i svakoga ga jutra spominju u svojoj molitvi, a njihova mitologija govori da su bogovi miješajući ocean mlijeka stvorili svijet. Kršćanski su propovjednici Božju riječ uspoređivali s mlijekom, najzaslužnijim za rast i razvoj živog bića, govoreći u prenesenom značenju o duhovnom prosvjetljenju…

Stanovništvo srednje Azije i pretkršćanske Europe vjerovalo je da jedino mlijeko može ugasiti požar izazvan munjom, zbog čega su ga prinosili božanstvima groma da ih udobrovolje…

Kad se iz mitologije vratimo u stvarnost, možemo birati između više vrsta mlijeka: najviše se upotre…

Olakšano je targetiranje. Za klijente svakako pronalazimo više prednosti nego nedostataka segmentacije medija, pogotovo za tržišne segmente koji se bave uže specijaliziranim djelatnostima usmjerenima na pojedine, najčešće premium ciljne skupine. Prije se u nedostatku većeg izbora medija moralo oglašavati u onima koji nisu jasno isprofilirani te se komunikacija nije mogla u potpunosti usmjeravati ili preciznije ‘targetirati’, dok je to danas moguće u većoj mjeri.

Mora se naučiti učiti. Ključno je da smo ušli u razdoblje permanentne edukacije. Od svih poslovnica najaktualnija je ona: ‘Čovjek uči dok je živ!’ To znači da se danas ne može jednostavno nešto naučiti. Mora se ‘naučiti učiti’. To jednako vrijedi za potrošače, proizvođače i oglašivače. Mnogi grijše u tome da samo pokušavaju primjenjivati nove tehnologije bez stvarnog smisla i supstancije.

Povećani izbor ne snižava, nego povišuje kriterije, iako se to ne može zaključiti na osnovi naše medijske slike. Novi uređaji oglašivačima omogućuju direktnu komunikaciju s korisnicima, trenutačnu kupnju proizvoda ili usluge, a i nove softverske platforme kreirane su tako da oglašivač zna koliko je vremena čitatelj posvetio njegovu oglasu. Potrošačima se pak kroz ovu vrstu interaktivne komunikacije omogućava da komentiraju, hvale ili kude proizvode i usluge, čime se povećava njihov utjecaj.

Njega pak već imaju na socijalnim mrežama pa je ovo samo prirodni slijed stvari. Jasno&Glasno dići se epitetom ‘profesionalaca’, ali je riječ o malim izdavačima koji su prvi krenuli istraživati potencijal ‘tablet izdavaštva’. Naime, uskoro bi trebao osvanuti prvi domaći iPad magazin Pokret. O koji će pokazati i ostalima, ponajviše velikim, renomiranim izdavačima koliki potencijal leži na tom tržištu.

Dobre vijesti stižu i s T-portala koji trenutačno priprema posebnu iPad aplikaciju sučeljem i sadržajem u potpunosti prilagođenu iPadu. Kao što kaže Alemka Lisinski, glavna urednica portala, širenje na nove platforme ne donosi nužno prihode, a u tome ne leži ni spas tradicionalnih izdavača. Naravno, kompanije koje hrabro uskoče u novo digitalno doba, i pritom imaju jasno začrtanu strategiju i ciljeve, mogu očekivati rast prihoda i broja konzumenata, ali ne mislim da bi baš svaka medijska kuća trebala bezglavo utrčavati u ‘novi svijet’ samo da ne izgubi utrku s tehnološkim napretkom.

Kad je o internetskim medijima riječ, nove platforme su im konačno osigurale alat koji im omogućava da svoj sadržaj ili barem njegov dio naplate, što dosad nije bio slučaj – kaže Lisinski i dodaje da, kad je riječ o novinarstvu, odnosno načinu ponude sadržaja, nove ga tehnologije ne mogu ni popraviti ni pokvariti.

Međutim, kaže Lisinski, popularnost medija danas ovisi o percepciji potrošača, a ne o količini novca utrošenog u oglašavanje i promociju, što bi značilo da je pred medijskim kućama izazov da kroz video, audio, grafički ili tekstualni sadržaj ponude dodanu vrijednost. Međutim, dobra je vijest za medije da su im oglašivači dobri saveznici u razvoju sadržaja na novim platformama. Ili bi to barem trebali biti.

Kao što kaže Adrea Šumanovac, suvlasnica Unex grupe, nužno je da mediji i agencije zajednički sudjeluju u razvoju novih platformi. Uloga je agencije, kao neutralnog posrednika, da educira, prva detektira promjene na medijskom tržištu i uvijek bude na rubu zbivanja te u dobroj mjeri anticipira trendove i usmjerava tržište – poručuje Šumanovac te procjenjuje da će televizija u Hrvatskoj i dalje imati prično jasno izraženu dominaciju na našem medijskom tržištu i dalje držati više od polovice kolača.

Ostali mediji morat će se aktivno boriti za ostatak udjela medijskih budžeta, pri čemu će print i dalje držati drugo mjesto po količini oglašavanja. Posebno se mlađe populacije sve više okreću konzumaciji novih medija – zaključuje Šumanovac. Nakon godina zimskog sna, a potom i nekoliko godina kukanja nad nesretnom recesijom, oglašivači i mediji bi do kraja ove godine trebali početi izrađivati strategije multiplatformnog pristupa korisnicima. Budućnost je, nažalost ili nasreću, pred vratima.