U Hrvatskoj, u kojoj je na tržištu pet poliklinika, četiri u Zagrebu i jedna u Splitu, obavi se više od tri tisuće zahvata na godinu. Iako među oftalmoložima vladaju vrlo oštri konkurentni odnosi, uzajamno priznaju jedino liječničku kvalitetu.
Interna je gorko-duhovita pošalica oftalmološke struke da joj je potencijalno tržište sva živuća populacija jer prije ili poslije svi pokucamo na njezina vrata. Već i neprijeporna činjenica da ni oni najboljih očiju ne mogu izbjeći starovidnost (dalekovidnost koja se javlja nakon otprilike 44. godine) opisuje potencijale oftalmološkog tržišta, koje većinom posluje u sustavu privatnih ordinacija, poliklinika ili klinika. Primjerice, sve je popularnija tržišna niša u oftalmologiji laserska korekcija vida koju, jer se tretira kao neobvezna i dobrovoljna, HZZO ne sufinancira ni u najmanjem postotku. Bolnice u javnozdravstvenom sustavu, i u svijetu i kod nas, nemaju dovoljno novca da u tom segmentu postanu konkurencija.
U Hrvatskoj je situacija relativno jednostavna: na pet mjesta, četiri u Zagrebu i jednom u Splitu, možete laserski korigirati vid. Koliki su potencijali tržišta, najbolje oslikava nekoliko podataka: u Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina obavi više od tri tisuće laserskih korekcija. Budući da su zbog krize svi snižavali cijene, dovoljno je slikovito ako za računnicu uzmemo cijenu nižu od prosječnih cijena, dakle 10 tisuća kuna za oba oka. Pomnoženo, riječ je o tržištu teškom više od 30 milijuna kuna.
Na tržištu je više igrača, od kojih su samo dva velika – tržišni lider Klinika Svjetlost Nikice Gabrića i Optical Express Visumed, koji je dio najvećeg europskog lanca. No lasersku korekciju vida nudi i jedna od pionirki u tom segmentu Nadežda Bilić u sklopu Poliklinike Bilić Vision, Opto centar na čelu s Adrianom Lukendom te splitska Poliklinika Džaja Damira Džaje. Ne smije se izostaviti ni neke od najuglednijih refraktivnih oftalmologa poput Deana Šarića, koji je Polikliniku Optotim otvorio lani, ali laserske operacije vida kao i Zdeslav Vukas te Zdravko Mandić obavlja na uređajima Optical Express Visumed (njih su trojica do 50 posto sufinancirani zagrebačkog centra). Prije analize tržišta treba naglasiti da je rad s laserima ipak suspicijalizacija i da, iako među oftalmolozima na tom tržištu vladaju vrlo oštri konkurentni odnosi, uzajamno priznaju jedino liječničku kvalitetu.
Tržišni lider Gabrić kliniku je osnovao 1997., a prostor bez konkurencije, zgradu na devet etaža i sa svim kliničkim odjelima, otvorio je početkom 2009.; zapošljava više od 50 ljudi. O njegovoj snazi govori i podatak da je sufinanik klinike u Banjoj Luci, prvog svibnja otvara svoju u Sarajevu i konzultant je u Subotici, Zemunu, Meljinama i Prištini. O njegovu ugledu govori i podatak da je bio predsjedatelj na upravo završnom Europskom kongresu za refraktivnu kirurgiju u Istanbulu. Stoga jedini i s nemalim nosom ističe svoje prihode od gotovo 32 milijuna kuna u 2010. od svih oftalmoloških djelatnosti, operacija, dijagnostici i terapijama.
- Lani smo samo u Zagrebu obavili 2.735 laserskih korekcija na četiri svoja uređaja, što je barem četiri do pet puta više od našega najvećeg izazivača. Na laserskim operacijama ostvarujemo gotovo 50 posto prihoda, stoga sam cijelu lanjsku godinu mogao ponuditi 50 posto popusta osim za operacije starovidnosti jer se obavljaju suvremenim uređajem Femtosecondom koji stoji više od 350 tisuća eura – tumači Gabrić, dodajući da mu, kad se uključe troškovi leasinga i naknada za svaku uporabu lasera proizvođaču, od cijene operacije (1.500 eura) ostaje trećina.
Ohrabren uzastopnim pozitivnim rezultatima posljednjih godina, Gabrić ne taji da samo za hladni pogon zagrebačke klinike svaki mjesec mora osigurati iznos cijene tog lasera. Širiti regijom, kaže, počeo se da bi se na vrijeme osigurao od vrlo sigurnog ulaska velikih oftalmoloških lanaca i u tom segmentu već je sada zavladao nepokrivenom regijom zemalja bivše Jugoslavije.