Zlato pretvara u tekućinu, ugljen u dijamante, onečišćenu vodu u pitku, izolatore u vodiče… Ne, nije riječ o alkemčaru, nego o nanotehnologiji, koja posljednjih dvadeset godina zaokuplja pozornost fizičara i kemičara i koju nazivaju znanošću 21. stoljeća. Igrajući se atomima, revolucionirali su tehnologiju, medicinu, industriju, poljoprivredu, energiju, ekologiju… Više ni najpesimističniji ne moraju strahovati od apokalipse, nanotehnologija je nova Noina arka.
Proizvodi s nanočesticama donedavno su se primjenjivali samo u vojnoj i svemirskoj industriji jer zbog skupoće nije bilo masovne proizvodnje. No razvoj nanotehnologije omogućio je široku primjenu, zbog čega danas, među ostalim, ima nanosredstava za čišćenje stakala, energetski vrlo učinkovitih LED dioda koje štede energiju i čuvaju okoliš…
Hoće li primjena nanotehnologije biti drugi Veliki prasak, pokazat će budućnost, no uskoro će, vrlo vjerojatno, npr. računalo biti veliko poput mobitela.
Čarobna moć nanotehnologije u uporabi je najsitnijih dijelova atoma, koji se mjere nanometrom, i jedan veličinom odgovara milijardom dijelu metra. Molekularnu je nanotehnologiju prije dvadeset godina počeo razvijati dr. sc. Kim Eric Drexler, američki znanstvenik trenutačno zaokupljen istraživanjem njezinih dometa u smanjenju globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.
No osim Drexlera, mnogo znanstvenika i tehnologa razvija nanotehnologiju jer je uvjereno da je ona čarobni štapić za rješenje sve izgledne svjetske energetske krize i ekološke kataklizme. Nanotehnologija se primjenjuje u svim sferama života. Koliko je napredovala, pokazuje i primjer uporabe nanočestica u otkrivanju novih metoda liječenja i lijekova za liječenje najtežih bolesti.
- Nanotehnologija, iako to ne primjećujemo, svakodnevno služi čovjeku. Uobičajen je primjer njezine uporabe antirefleksni sloj na staklima za naočale, kojima se svatko prije ili poslije koristi. Slično je i s objektivima kamera, danas ugrađenima gotovo u svaki mobitel. Nanotehnologija je i u svim računalima koja sadrže procesore visokog stupnja integracije i čije se dimenzije vrtoglavu približavaju nanoljepstvima. Može se naći i u različitim premazima kojima se povećava hidrofobnost stakala, u solarnim čelijama i drugdje – kaže dr. sc. Hrvoje Zorc, fizičar, predstojnik Zavoda za laserska i atomska istraživanja i razvoj na Institutu ‘Ruder Bošković’ u Zagrebu.
Od mnogih definicija nanotehnologije, Zorc je najdraža ona koja je određuje kao ‘inženjerstvo funkcionalnih sustava na molekularnoj ljestvici’, vezana je s nanoznanosti i utire putove nanotehnološkim aplikacijama.
