Čak su i osiguravatelji web-serijom zaintrigirali publiku. American Family Insurance lansirao je priču ‘In Gayle We Trust’ o prodavačici osiguranja Gayle Evans i njezinu životu u malenu gradiću. Rezultat? Porast prodaje od 24 posto.
Prošlog je tjedna iz Cocktine PR službe stiglo zgodno priopćenje kako je u tijeku regionalna audicija za glumce njihove web-serije ‘Nevergreen’. S jedne strane taj slovenski brend pridružio trendu spajanja potrošača od Vardara do Triglava čiju su financijsku korist (ponajprije zbog tradicije i jezične povezanosti) među prvim prepoznali televizijski meštri, i to s koprodukcijom, razmjenom glumaca ili kandidata (‘Big Brother’). S druge strane trend brendiranih serija nije novost uzme li se u obzir da na Zapadu veliki igrači koji drže do sebe u tome vide izvrsnu priliku za promociju, ali i interakciju s potrošačima. Naravno, poticaj tom obliku oglašavanja dao je i razvoj internetske tehnologije koja olakšava angažman i dostupnost sadržaja, tako da potrošači u bilo kojem kutku svijeta mogu sudjelovati u njihovu stvaranju.
U posljednje vrijeme takva vrsta brendirane zabave podignuta je na novu, sofisticiraniju razinu jer u kampanjama, odnosno filmskim projektima, sudjeluju etablirani redatelji, a proizvodi zavređuju svoj prostor i na uglednim festivalima. Tako je, primjerice, Phillips početkom prošle godine u suradnji s redateljem Ridleyjem Scottom i njegovom kompanijom RSA-om raspisao natječaj u kojem su redatelji kompanije iz bilo kojeg dijela svijeta snimali kratke filmove prema zadanome kratkom scenariju, a redateljima su trebali odabrati žanr. Tom kampanjom nazvanom ‘Parallel Lines’ Phillips je htio promicati svoje televizore ili, preciznije, televizore koji pružaju iskustvo kina, a Scottova je ideja bila potaknuti redatelje na kreativnost. Milijuni dolara vrijedne medijske objave, nagrada na Cannesu te velik interes korisnika potaknuli su inicijatore da jesenom lansiraju novu kampanju ‘Tell It Your Way’ u kojoj su ama baš svi potrošači na svijetu mogli ponuditi svoju viziju projekta ‘Parallel Lines’. Ako je suditi prema 600 kratkih filmova dostavljenih žiriju na čelu s Ridleyjem Scottom, odaziv je bio i više nego zadovoljavajući.
Prije nekoliko tjedana svjetlost dana, i to na uglednom festivalu nezavisnih filmova u Sundanceu, ugledao je i kolaboracijski film ‘Beyond the Still’ u kojem su također sudjelovali korisnici, i to na inicijativu kompanije Canon čija je ideja bila potaknuti fotografije da se iskušaju u snimanju filmova. Kao što je za portal Immediation.com izjavila marketinška direktorica kompanije specijalizirane za brendiranu zabavu Bebo Karla Geci, prednost je tog načina promocije brenda prije svega u tome što korisnici biraju žele li biti dio neke priče ili ne žele, što nije slučaj prilikom reklamiranja na televiziji (izuzme li se opcija okretanja programa). Dakle, korisnici biraju hoće li sudjelovati u stvaranju sadržaja (ako je to tako zamišljeno) i/ili pratiti radnju kao da je riječ o kakvoj klasičnoj televizijskoj seriji.
Nadalje, takav tip brendiranog sadržaja dobar je i zato što može diskretnije uvući reklamirani brend u radnju, ona se može vrtjeti oko njega ili pak prenositi vrijednosti ili ideje koje nosi. Tako je, primjerice, Nestea svojedobno lansirala web-seriju ‘Ctrl’ u kojoj tipkovnica dobiva čarobne moći nakon što se po njoj polje bočica Nesteina soka. U nekim slučajevima ideja o produciranju takvih serija dolazi od samih marketinških agencija ili produkcijskih kuća koje zatim traže sponzore i naknadno markiraju proizvode u pojedinim kadrovima. Bez obzira na to koji način odabrali, ključ je u dobroj priči, u suptilnom prenošenju poruke.
Drugim riječima, korisnike će odbiti bilo kakvo inzistiranje na proizvodu pa će kampanje umjesto kao zabavu tumačiti isključivo kao prodajni kanal. U slučaju web-serija i brendiranih filmova šteta je veća jer korisnici u načelu očekuju mnogo više nego od klasičnih televizijskih spotova. Nadalje, stručnjaci upozoravaju na to kako u stvaranju spomenute vrste brendiranog sadržaja marketinški direktori moraju biti spremni blisko surađivati s community-menadžerima, odnosno pojedincima čiji je posao upravljati brendom u virtualnoj zajednici. To, naravno, podrazumijeva i manju kontrolu nad sadržajem ili, bolje rečeno, manje ‘bedinanja’ sadržaja, ali i više strpljenja, jer je zajednicu korisnika najbolje graditi organski, bez očitog forsiranja broja klikova.
