-
Što je izazvalo znatan pad prihoda u 2010. i koji je segment najviše pao? – Najavljujeli smo da bismo bili sretni kad bismo se zadržali na razini 2009., ali nas je prošla godina poklopila. Na tržištu se jednostavno nije ništa događalo. Prodaja softvera pala nam je 19 posto, a najveći pad od 35 posto doživjeli su edukacija i konzalting. Uzimajući u obzir stanje na tržištu u prošloj godini, podaci su takvi kakvi jesu, ali nisu katastrofični. Korišćeni su zbog krize prvo prestali trošiti na edukaciju, a nije bilo ni velikih projekata, kao što je 2009. bio Tisak, pa nije ni bilo potrebe za konzaltingom, koji je 2009. imao velik rast. U svakom slučaju prošlu ćemo godinu dugo pamtititi kao lošu. Teško ostvareni prihod još se teže naplaćivao, no uspjeli smo sačuvati tok novca i stabilnost tvrtke. S druge strane, počele su se događati zanimljive stvari kao što je konsolidacija na IT tržištu koja je počela HT-ovom akvizicijom Combisa. Nadam se da će se pojaviti kapital izvana i da će se taj proces nastaviti akvizicijama velikih domaćih tvrtki, što će ići u korist etabliranih rješenja.
-
S obzirom na pad prihoda, što ste učinili s rashodima? – Rashode smo srezali još početkom 2009. kada se dignuo tsunami globalne krize. I dalje mi je smiješno kad pročitam da je 80 ili 90 posto proračuna fiksirano. Kako je to moguće kada smo mi u tri mjeseca uspjeli za 50 posto srezati rashode bez otpuštanja zaposlenika. Troškovi se režu gdje god je to moguće, uzmete popis stvari koje kupujete i počnite ih križati. Smanjili smo trošak mobilne telefonije, najam poslovnog prostora, prelazimo na dizelsko gorivo itd. Na kraju shvatite da možete normalno funkcionirati bez puno stvari na koje ste se naviknuli.
-
Kada će SAP izaći iz gubitka u Hrvatskoj i koliki je on u prošloj godini? – SAP trenutačno posluje s uračunatim gubitkom koji je odobrila korporacija, a koji je vezan uz postojeće stanje na tržištu. Vjerujemo da će se u nadolazećoj godini, u skladu s laganim oporavkom gospodarstva, aktivirati novi projekti koji će pridonijeti boljoj profitabilnosti lokalnog uređa.
-
Kako Hrvatska stoji u usporedbi s regijom iz vaše perspektive? – Hrvatska trenutačno nije toliko loše u usporedbi s regijom koliko se to često potencira. Ono što zabrinjava jest činjenica da se u zemljama u okružju stvari brže razvijaju i ljudi su poslovno puno agresivniji, zbog čega idu znatno većim koracima naprijed. Ako nastavimo tempu kojim idemo – jedan korak naprijed, tri natrag, svi će nas prestići. Ipak, i dalje sam optimist i mislim da nam je trebala ovakva kriza. Sljedećih deset godina sigurno će nam biti gadno, ali ne postoji način da se brzo izade iz stanja koje se godinama stvaralo.
-
Može li si ova država sada priuštiti velike investicije u IT ako ne nade povoljne izvore financiranja? – Uvijek je pitanje izbora, sa 100 kuna može se kupiti 25 piva ili vreća krumpira, ovisno što vam je važnije. Moje je mišljenje da su investicije u IT prijeko potrebne te da je krajnje vrijeme da se kvalitetnije uređi upravljanje informacijama, jer kada država bude imala kvalitetnije informacije, moći će točno znati gdje curi novac. Potencijal je velik i kriza je dobra prilika za takve investicije. Kad nije kriza, onda se ne razmišlja kako nešto nužno i hitno potrebno, a sada su svi problemi vani i moraju se rješavati. Većina drugih zemalja takve je investicije financirala iz fondova EU ili banaka.
-
Koliko je prostora za rast u području poslovnog softvera u privatnom sektoru u Hrvatskoj? – U ERP sustavima dobro smo pozicionirani i došli smo u fazu relativno zrelog tržišta u segmentu 50-ak najvećih kompanija koje su kvalitetno pokrivene. No ima dosta rješenja i alata koji se nadograđuju na ERP kao bazu i omogućuju njegovo kvalitetnije iskorištavanje, kao što su alati za poslovno izvještavanje, upravljanje rizicima, dokumentima itd. Mnogo je stvari koje služe za optimiziranje rada baze i tu postoji golem prostor.
-
Gdje vidite nove izvore prihoda? Mijenja li se sada strategija s obzirom na to da je više nadogradnji nego novih projekata? – Prošle smo godine najviše radili upravo na nadogradnjama sustava kod postojećih klijenata. Ohrabruje što su veći korisnici evoluirali u smislu prihvaćanja novih stvari i trendova i osjeti se potreba za novim alatima i dodacima. Svakako ćemo se fokusirati na područje nadogradnje i potencirati ga marketinškim aktivnostima. Novi globalni trendovi idu u smjeru mobilnih rješenja jer je danas bitno da je sve na jednom uređaju i da ljudi mogu pronaći podatke na svakoj platformi. Trend je i kupnja aplikacija na zahtjev.
Prošlu ćemo godinu dugo pamtititi kao lošu
Koliki vam je sada tržišni udio i kako stojite u odnosu na konkurenciju? – Naš je tržišni udio godinama stabilan i varira od 20 do 35 posto, a sada je veći od 20 posto. Ovaj prošlogodišnji pad nije bio samo naš, nego je cijelo tržište palo tako da ne očekujem velike promjene u tržišnom udjelu. Mi smo višegodišnji tržišni lideri, a konkurenti su nam se posljednjih godina promijenili, i to u korist lokalnih kompanija. Drugi je po tržišnom udjelu Microsoft koji je 2009. imao udio od oko 11 posto. No ne očekujem tu drastične promjene, naš tržišni segment može se teško mijenjati jer je SAP rano ušao na tržište, imamo potpuno lokaliziran sustav i jaku partnersku mrežu.
Planira li SAP u budućnosti neku investiciju u Hrvatskoj? – Desetak godina imamo ured u Hrvatskoj koji sada zapošljava 19 ljudi, nastaviti ćemo raditi i rasti organski. Prije četiri godine imali smo ideju o regionalnom hubu, odnosno centru, na kojem smo radili s tadašnjim APIU-om. Zapošlili smo 4-5 ljudi, a planiralo se više od 20, no posao nije išao u smjeru u kojem smo očekivali. Nije bilo nikakvih poticaja od države i šteta što se to tada nije dogodilo jer je bila dobra klima u SAP-u za takvu investiciju. Iako je ta prva prilika propuštena, trudit ćemo se da ih bude još i vjerujem da ćemo ponovno doći u takvu situaciju.
Kakva su očekivanja za 2011.? Vjerujem da će biti bolja nego prošla. Eksternih inidikatora poput velikih investicije nema, a uz to je i izborna godina. Iako te dvije činjenice ne daju puno nade, u razgovoru s poslovnim ljudima primjećujemo ponovno fokusiranje na posao i manje zdvajanja u vezi s crnom budućnosti. Ljudi su shvatili da sjedeći i čekajući da se nešto dogodi neće ništa dočekati. Zbog toga su se aktivirali i barem se razgovara o poslu, što daje nadu da će godina biti bolja. Na globalnoj razini osjeti se rast potražnje.
HŽ Infrastruktura najavila je velike investicije u IT, kako stoje ostale državne tvrtke i javna uprava? – U HŽ-u i HEP-u događaju se neki projekti informatizacije koji su nužni da bi se došlo na razinu globalnih kompanija. U javnoj upravi trenutačno nema većih projekata, a upravo je to područje gdje očekujemo da počne prava informatizacija. Ako se želi štedjeti i kvalitetno upravljati sredstvima, javna uprava mora biti u stanju taj novac kvalitetno prikupiti, zatim kvalitetno skladištiti i na kraju njime upravljati. Od lokalne do državne razine trebalo bi znati kako se upravlja proračunskim novcem, a u svim tim područjima postoji velik prostor za poboljšanja. Popis najvećih IT projekata u regiji Srednje i Istočne Europe u prošloj godini ide upravo u tom smjeru. Najveći je IT ugovor potpisan u Sloveniji informatizacija Porezne uprave koju su nedavno dobili SAP i IBM. Većina država u krizi promijenila je dotadašnji način ponašanja, srezala troškove i dala neke poticaje proizvodnji, a mi smo nastavili s istom praksom zaduživanja da bismo financirali prethodna zaduženja i pokrili tekuće troškove. To nije način na koji se može dalje. Verbalna želja za promjenom postoji, vidjet ćemo što će biti.
Kolika je vrijednost projekta koji je implementiran u slovenskoj Poreznoj upravi i može li se procijeniti koliko bi stajao u Hrvatskoj? – Vrijednost projekta prema objavljenim podacima iz slovenskih medija iznosi 21,4 milijuna eura, a naša je procjena kako bi projekt u Hrvatskoj bio otprilike u tom cjenovnom rangu.
