Home / Financije / BONITETI.HR Provjerite poslovanje Vaših partnera i konkurencije

BONITETI.HR Provjerite poslovanje Vaših partnera i konkurencije

Australska je klima od prošlog ljeta, čini se, definitivno izmaknula ljudskoj kontroli. Malo poplave, malo požari pa ciklonski vjetrovi i šteta za ekonomiju se broji u milijardama dolara. Međutim, nisu samo Australci na meti majke prirode – ekstremni vremenski uvjeti ruše rekorde po cijelom svijetu. Rekordne snježne padaline bilježe se u brojnim zemljama unatoč činjenici da je 2010. godina bila jedna od najtoplijih, s najvišim temperaturama zabilježenim u čak 19 zemalja.

Svaki kontinent osim Antarktike pretrpio je katastrofalne poplave, dok se, primjerice, u Amazoni bilježe rekordne suše. Oko 300.000 ljudi poginulo je u potresima u Haitiju, Čileu i Kini, poplavama u Europi i Pakistanu, šumskim požarima u Rusiji i olujama u Aziji. Ukupno, u prošloj godini zabilježeno je između 850 i 900 globalnih svjetskih vremenskih katastrofa koje su stajale oko 130 milijarda dolara. U takvim prilikama znanstvenici spremno odlaze po odgovore gdje ih mogu naći, pa makar na hladnom šestom kontinentu.

Istraživanja na Antarktici, kontinentu otkrivenom 1820. godine, provode se na njenom obalnom dijelu, ali i u neposrednim blizinama Južnog pola. Naime, temperature mora pokraj Antarktičkog poluotoka snizile su se u posljednjih 12 tisuća godina. Otapanje samo ledenih rubova tog kontinenta značilo bi podizanje morske razine i preplavljanje niskih i plitkih obalnih područja, a ima dovoljno leda da podigne razinu mora za 60-ak metara. Znanstvenici su počeli pratiti temperature mora blizu.

Volji i mrzi distributere – Stavite li svoj proizvod u mnogo trgovina, uspjeli ste. Ostane li u vašem skladištu, propali ste. Trgovine ga žele ako za njim vlada potražnja. Potičemo je marketinškom kampanjom koja mnogo stoji, za što je potrebna velika prvotna investicija. Distributeri su važan dio u plasmanu mog proizvoda jer mi je u interesu da se on nađe u što više trgovina i kako su važni kad otvarate novo tržište. Naravno, sve to oni debelo naplaćuju, zato ih istodobno malo volite i mrzite – objašnjava Mijić i dodaje da je u poslovanju također problem za tvorena i konzervativna industrija s kojom radi, veliki i jaki izdavači koji na tom tržištu posluju godinama. Svi se istodobno bore sa znatnim padom potrošnje. Naravno, cijeloj je izdavačkoj industriji problem i internet, na kojem se do svega može doći besplatno.

Impressum Media zato ništa ne prepušta slučaju, pa posluje iznimno racionalno. Ima samo dvoje zaposlenih, ali njezin vlasnik kaže da je i to previše. Cilj mu je ne imati zaposlenike, nego izdvojiti sve poslove. Računa na 12 posto nezaposlenih u Kaliforniji, što znači da radne snage svih profila ima prema potrebi. Tehnički dio programiranja DVD-a ‘Firearms Guide’ obavljaju ljudi u Hrvatskoj.

Ispada da izvozim hrvatsku pamet, a ja se ovdje mučim s osvajanjem SAD-a i internacionalnog tržišta, što je, ma što god tko kod kuće mislio, mnogo teži posao. Doslovce radim od 12 do 14 sati na dan i teško mi je, ali tako moram dok smo mala tvrtka koja radi u tri smjene: rano ujutro s Europom, po danu sa SAD-om, a navečer s Australijom. Naučili smo mnogo lekcija, od mikroekonomskih do makroekonomskih, no najveća je naučena vrijednost ona o nezamjenljivosti rada i poduzetništva. Obje su te kategorije postale omražene u Hrvatskoj, u čemu se dugo ročno krije najveća opasnost. Vrijedni su budale, a poduzetnici su lopovi. To je potpuno pomračenje uma – smatra Mijić.

Osim po filozofiji Hrvatska i SAD razlikuju se po praksi. Mijić, među ostalim, izdvaja primjer neplaćanja. Toga u SAD-u, kaže, nema. Sve se plati u standardnih 30 dana. Zanimljiv problem na koji se morao naviknuti goleme su udaljenosti, i fizičke i vremenske. Dok se iz Zagreba do svakoga domaćeg odredišta automobilom dođe u nekoliko sati, u Los Angelesu poduzetnik mora imati na umu da nije lako skočiti do distribucijskog centra u drugoj državi, ali mora računati i na to da su mu poslovni partneri često u drugim vremenskim zonama. Mijić se dobro priviknuo na jaku konkurenciju i brz tempo. Katalog koji je upravo izdao drugo je izdanje, kao što kaže, znatno bolje od prvijenca jer su osluškujući potrebe tržišta ubacili u njega veliku količinu šematskih prikaza oružja, što je zahtjev svakog ljubitelja oružja. Svi modeli predstavljeni su s osnovnim i dodatnim tehničkim obilježjima, aktualnim cijenama, balističkim obilježjima te fotografijama visoke razlučivosti. Godišnjak se može pretraživati prema 14 različitim obilježjima, zato je vrlo lako brzo pronaći bilo koji model ili skupinu oružja. Sastoji se od još nekoliko cjelina koje znatno olakšavaju život svakomu tko se zbog sporta, profesije ili hobija zanima za oružje. A takvih je u SAD-u poprilično. Mijić o popularnosti vatrenog oružja razmišlja praktično.

Amerikanci su odlučili da žele oružje u svojim kućama. Odluče li jednog dana da ga ne žele, riješit će ga se. Tko sam ja da im držim prodike u njihovoj kući? Ovdje je pravo držanja oružja zajamčeno drugim ustavnim amandmanom. Kanađani imaju statistički više oružja od Amerikanaca, a deset puta manje problema vezanih uz to. Problemi su, očito, negdje drugdje, dublje u društvu, a ne samo u pravu na posjedovanje – smatra Mijić.

Kad je riječ o njegovim planovima za budućnost, optimističan je. Za početak planira otvoriti pretplatničku internetsku stranicu koja bi zainteresiranima iz cijelog svijeta nudila pravo pristupa središnjoj bazi podataka o civilnom oružju i streljivu. Sadržava bi arhivu, mogućnost pretraživanja, najnovije modele, visokorazlučive fotografije u kombinaciji sa svim tehničkim obilježjima i najnovijim cijenama.

Civilno tržište traži takvo što, zato ću to napraviti. Na tome se onda može kvalitetno graditi poslovanje i novi projekti, no o tome poslije. Za početak, prvi korak – kaže Mijić.