?I?N?VESTICIJE JAVNOG SEKTORA U PRVOM TROMJESEČJU

Svjedoci kako ljudi sve više upotrebljavaju video: kod kuće, na poslu i na svojim mobilnim uređajima – kaže Ana Blažinić, generalna direktorica, Cisco Hrvatska, ističući da su poboljšanja u kapacitetu propusnosti mreže i brzina interneta, uz sve veću popularnost HDTV i 3DTV ključni faktori na temelju kojih očekuju da će se internetski promet učetverostručiti od 2009. do 2014. godine.

Izuzetno jednostavni mehanizmi komuniciranja, ogromna količina informacija na internetu i više od pola globalne populacije koje je na mreži svih mreža zagoljale su maštu mnogih poznatih filozofa i teoretičara tehnologije koji pretkažu stvaranje jedinstvene baze klasificiranog znanja. – Nismo daleko od realnosti gledajući na internet u ovom svjetlu. Međutim ako na upravljanje znanjem gledamo kao na proces kategorizacije, klasifikacije i sustavnog pohranjivanja informacija kako to tradicionalno zamišljamo u znanstvenim okvirima, mislim da nikada nećemo doći do takve baze znanja – kaže Marušić. – Teoretski bi – dodaje – svaka objava na internetu trebala biti popraćena ažuriranjem metapodataka o dotičnoj informaciji kako bi ona postala dio globalne baze znanja, a takvo što nemoguće je očekivati upravo zbog činjenice da je proces stvaranja znanja kolektivan i dostupan svima.

• U budućnosti očekujem znatno pametnije pretraživače koji će iz sadržaja na internetu biti u stanju sami stvarati metapodatke podložne pretraživanju po različitim kategorijama, ali ovakva umjetna inteligencija uvijek će biti u domeni loše logike, odnosno veće ili manje vjerojatnosti da je podatak koji pretraga (search) vraća relevantan za upit samog korisnika. Dakle, brzine i kapaciteti računalne opreme će se povećavati, uskoro ćemo sigurno vidjeti hologranske projekcije umjesto videokonferencija, imat ćemo priliku šetati kroz virtualnu stvarnost kao što danas pretražujemo www stranice. Ipak, puno veća ograničenja u komunikaciji i dalje će predstavljati naši ljudski kapaciteti da procesiramo sve te dostupne informacije. U domeni dvosmjernih komunikacija ostat ćemo vjerni svojim relativno zatvorenim socijalnim krugovima jer tamo ipak naše informacije imaju najveću vrijednost – kaže Marušić.

Od babilonskih glinenih pločica pa do prve Gutenbergove tiskane knjige prošlo je oko 4.500 godina, a od tada do pojave interneta tek nešto više od 500 godina. Predviđanje onoga što nas čeka u sljedećih 50 godina vjerojatno nadilazi maštu najinovativnijih umova.

Vlada? Uložit će oko dvije milijarde eura, dakle deset puta više novca, da bi otvorila isto toliko radnih mjesta, ali privremenih. Mi ulažemo u kapitalno intenzivne radove koji ne zapošljavaju, a nama trebaju održiva radna mjesta u industriji – poručuje Novotny.

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK, kaže da odgovornost snose uprave javnih poduzeća (uglavnom su to projekti državnih tvrtki) koje bi trebale voditi brigu da definiranim specifikacijama ne zatvore vrata domaćim dobavljačima.

Apel iz HGK – Očekuje se da će izvođači građevinskih radova biti domaće tvrtke, a pritom treba apelirati na te tvrtke da opremu i rezervne dijelove nabavljaju od domaćih dobavljača. Naši gospodarstvenici često u kontaktima s HGK naglašavaju nepravilnosti u definiranju specifikacija kojima eliminiraju domaće isporučitelje. No kako se radi uglavnom o projektima koji prema Zakonu o javnim nabavama moraju biti objavljeni na javnim natječajima, ne može se isključiti mogućnost pojavljivanja dobavljača iz inozemstva čija roba može biti jeftinija i kvalitetnija. Bitno je da takvi projekti od početka budu definirani prema pravilima struke, da proces stvaranja projektne dokumentacije te proces izbora dobavljača bude transparentan – tu mači Trnokop Tanta.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, kaže kako nema dileme da su nam te investicije potrebne, jer moramo zaposlititi hrvatske tvrtke i otvoriti nova radna mjesta. Tvrdi da se uz svaki veliki projekt pojavljuje cijeli sustav malih poduzetnika i obrtnika koji svojim proizvodima i logističkim uslugama u realizaciji projekta. Velika je korist i to što će energetski i prometni projekti potaknuti rast konkurentnosti:

• U prvoj fazi važno je odabrati projekte koji se mogu najbrže pokrenuti. Govori se samo o 30-ak projekata koje pokreće Vlada, no zaboravlja se da ima privatnih inicijativa i projekata koje tek treba pokrenuti, maknuli sve nepotreban barijeru za njihovu realizaciju. Utjecaj je Vladinih projekata limitiran, ali nikako zanemariv u smislu fizičkih pokazatelja, on bi zapravo trebao biti pokretač cijelog investicijskog ciklusa te probuditi ekonomiju – nada se Majetić.

Kako na Vladinu inicijativu reagiraju veliki izvođači? Jesu li poslovne planove već prilagodili toj velikoj objavi? U Ingru kažu da je u tim projektima moguće zaposlititi hrvatske tvrtke, kooperante, pa čak i hrvatske materijale, no potrebno je osigurati financiranje projekata.

Zainteresirana Ingra – Rast će se generirati samo ako se te investicije doista počnu i građiti, a prije toga nužno je osigurati sredstva. Osim toga treba riješiti administraciju, sve prostorne planove, građevinske, lokacijske dozvole i ostalo, a poznato je da rješavanje takve dokumentacije zna potrajati neko vrijeme. Ingra je svakako zainteresirana za izgradnju turističkih i energetskih projekata – odgovaraju iz te kompanije.

Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje Tehnobetona, kaže da hrvatska graditeljska industrija vapi za investicijama i zato se nada da će natječajni uvjeti biti prihvatljivi:

• Za njihovu je izvedbu potrebno određeno vrijeme, ni jedna neće tako lako i brzo pokrenuti, pa bi dotad bilo dobro da se pokrenu svi drugi, uglavnom privatni, već zaključeni projekti – kaže Bunić. Na upit hoće li se javiti na neke od natječaja koje tek treba raspisati, kaže da sigurno hoće jer nema tako jakog pokretača ekonomije kao što je građevina.

Druge su se velike kompanije, bez kojih su tako golemi radovi i uz međunarodne natječaje teško izvedivi, oglasile na Liderov upit. Iz opreza ili nekih drugih razloga. No dovoljno je pogledati u njihovo dvorište i posve lako zaključiti da bi bez državne inicijative mnoge mogle staviti ključ u bravu. Naš mali kooperant kaže da bi bez poslova u Srbiji i Crnoj Gori većina manjih dobavljača bila na umjetnom disanju. I on kaže da će se na natječaje javljati, ali samo uz ‘normalne uvjete’, dakle uz zajamčeno plaćanje u ugovorenom roku.

Novotny, međutim, upozorava da se horizontalno povezivanje domaćih tvrtki, primjerice poljoprivrede i drvne industrije s turizmom, ne događa u malim ekonomijama poput naše, to je samo dobra namjera koja se nikad ne ostvari:

• U energetički je to više izvedivo, puno bi toga moglo biti domaće, osim turbina, no tu imate problem financiranja. Megavat struje stoji oko milijun eura, dakle bez stranih partnera to neće ići, a oni nisu zainteresirani ako cijena energije nije tržišna – tvrdi Novotny.

Iscrpljeno gospodarstvo I Majetić upozorava da u vremenu kada je hrvatsko gospodarstvo iscrpljeno padom potražnje, nelikvidnošću i visokom cijenom kapitala, a državna poduzeća za pokretanje velikih investicija nemaju prostora za nova zaduživanja, ključno je privući svjež kapital. Nažalost, ideja o pokretanju ekonomije investicijama nije samo naša genijalna ideja, i druge zemlje trebaju kapital, dakle konkurencija je među zemljama prilično velika:

• Antipoduzetnička klima i problemi s kojima se investitori sudaraju kod nas Hrvatsku ne čine najpoželjnijom investicijskom lokacijom. Zato je fokus na pokretanju investicija višestruko važan – poručuje Majetić.

Vesna Trnokop Tanta, pak, upozorava da hrvatske tvrtke očekuju transparentnu proceduru. U tom procesu velika je uloga i odgovornost nadzornih odbora koji bi se trebali zauzimati za pravila struke i transparentnost u poslovanju, kaže.

Mali građevinski kooperant upozorava da velike domaće tvrtke koje će dobiti poslove nemaju to čime financirati, a nije uvjeren da će nam itko htjeti pojamiti kapital: – Velike građevinske tvrtke gledaju kako opstati, Dalekovod, Konstruktor, Hidroelektra, Viadukt, IGH… svi će se oni javiti na natječaje, samo se bojim da će htjeti uspostaviti sustav kao prije deset godina i diktirati cijene. Sad se raspodjeljuju dugoročni poslovi, država za njih nema novca, no važno je da se to raspodijeli prije ulaska u EU. To je kupovanje vremena do izbora, ništa drugo – rezigniran je.

Vlada namjerno zaboravlja da je infrastrukturni polet prevladani model rasta BDP-a. Za nas je i u srednjem roku, u kojemu se ne očekuje rast veći od dva ili dva i pol posto, otužno što su to sve projekti koji nas ne mogu trgnuti ni ove i iduće godine, a vremena za smirenje čekanje, čak ni da nisu izbori, nitko nema. Možda je cijelu stvar najbolje opisao naš građevinac: to što Vlada sada radi, isto je kao da 90-godišnjaka oženite mladom curom – on bi, ali nema čime.