Trošarine od 30 posto, plus PDV koji se obračunava na proizvod uvećan porezom na luksuz, dovode do velikog porasta crnog tržišta koje obećava otkup i po kućama. U ovu situaciju uključili su se i urari, pa i mjenjačnice. Povećan je broj pljačkaških prepada na zlatarnice, a sve manje djece školuje se za zlatara, što dovodi do velike potražnje za vještim radnicima. Pad kupovne moći rezultirao je time da je prodaja nakita od plemenitih materijala samo u posljednjih nekoliko godina pala za 30 posto.
Išta u ljudskoj materijalnoj povijesti nije toliko zao kupljalo ljudsku maštu kao zlato. Stari Egipćani smatrali su da je taj svijetli žuti metal manifestacija samog Sunca, a mnogi to misle i danas. No, da se ne zama ramo poviješću, svima je poznato da je opsjesa zlatom pokretala brojne ratove i avanture, otkrivanje novih kontinenata, a o složenom odnosu zlata i ljudske rase napisane su brojne priče. Jedna od zanimljivijih i specifičnijih svakako je ona hrvatska. Svi koji se bave ovim obrtom ili su barem pokušavali preživjeti od zlata, jednoglasno će reći da je ovom poslu država gruba, nepravedna, ali i autodestruktivna mačeva.
Za ovu struku vrijede svi problemi hrvatskog obrtništva, no ono što dodatno diskriminira zlatare u odnosu na druge struke su trošarine, odnosno porez na luksuz uveden još 1999. uz obećanje da će biti kratkog vijeka. No, isti zakon primjenjuje se do danas. A što to znači za zlatare čiji je broj samo u posljednje dvije godine u Zagrebu pao sa 164 na manje od 100, objašnjava zlatar Vlado Crkvenac, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba.
Zlatarstvo se još od socijalizma degradira i tretira kao neka buržujska struka. Kao zlatar s 45 godina iskustva, tvrdim da je riječ o jednoj od najzahtjevnijih struka u kojoj cijeli život imate što učiti. Već više od deset godina apeliramo da se izmijeni taj zakon o trošarinama i čuvam cijeli bunt apela koje smo uputili zakonodavcu. No, tek smo lani s Vladom uspjeli dogovoriti da predstavnici obrtnika barem imaju uvid u zakone u pripremi koji se odnose na nas. Glavni je problem to što mi na gotov proizvod, primjerice prsten u koji je ugrađen zanatski rad, materijal, režije i slično, plaćamo 30 posto trošarine, a zatim na taj ukupni iznos još i PDV. Predlagali smo da PDV plaćamo samo na iznos gotovog proizvoda, no inzistira se i dalje da se on obračunava na iznos prstena uvećan za trošarinu, a to nas dovodi do toga da imamo najvišu cijenu zlatnog i srebrnog nakita u cijelom okruženju. Ukupni namet na proizvod su 59,9 posto – kaže Crkvenac, dodajući da je bilo i pokušaja da se barem uvede limit na iznos i tako odredi što je luksuzna roba.
