Cjelovito učenje obrazovanje u koje vrijedi ulagati

Jedna od posljedica krize jest i to da hrvatske kompanije sve manje ulažu u edukaciju i usavršavanje zaposlenika, no cjeloživotno učenje više nije izbor, nego potreba svakog pojedinca želi li biti konkurentan na tržištu rada.

Poznati američki general Douglas MacArthur jednom je rekao da ‘godine mogu naborati kožu, ali duša stari tek kad izgubimo interes za znanjem’. No ako nekoga ‘godovi’ i ne zabrinjavaju previše, svakako bi mu nešto trebala značiti činjenica da se u današnje vrijeme sve više pomoću fokus s obrazovanja kao institucionaliziranoga i organiziranog procesa na cjeloživotno učenje koje uključuje sve oblike učenja u svim životnim okolnostima. Koncept cjeloživotnog učenja zasnovan je na uspostavljanja učenja u svim životnim razdobljima i u svim oblicima u kojima se ostvaruje, bilo formalno, neformalno ili informalno. Uz koncept se najčešće vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice, postizanje veće konkurentnosti i trajne zaposljivosti. No ne smiju se zanemariti jednako važni ciljevi poput poticanja društvene uključenosti, razvoja aktivnog građanstva te razvijanja individualnih potencijala pojedinaca.

Svijest o važnosti cjeloživotnog učenja promiče i ILBA akademija u kojoj su osmisli li arhitekturu znanja i vještina za različita područja važna u suvremenom poslovanju, a koja se protežu od korporativnog vladanja, strateškog upravljanja i poslovne inteligencije preko upravljanja poslovnim procesima, znanjem, inovacijama i rizicima sve do sustava poslovnih aplikacija i elektroničkog poslovanja. Obuhvaćen je i program edukacije iz područja upravljanje ljudskim resursima, kao i poslovne izvrsnosti jer te dimenzije poslovanja prožimaju ili bi trebale prožimati sve segmente poslovanja.

• Osmišljeni su različiti paketi za svaki program, od osnovnih uvodnih programskih cjelina koje traju dana, do naprednih intenzivnih seminara u trajanju od nekoliko dana. Predvidjeli smo i poslijepodnevne seminare kako bismo olakšali polaženje nastave sudionicima koji ne mogu izostajati s posla – ističu u Akademiji.

Svaki njihov program njeguje tri edukacijske platforme: znanja u rasponu od općih teorija do poslovnih znanja, konkretnih rješenja u rasponu od svjetskih rješenja do rješenja partnera te radionica i prakse na djelu.

Najbolje svjetske kompanije sve više ulažu u svoje zaposlenike i za tu svrhu grade obrazovne institucije i centre za razvoj ljudskih resursa u vlastitoj režiji. Problem nedostatka sustavnog i redovitog ulaganja hrvatskih kompanija u izobrazbu zaposlenika potvrđuju i podaci ustanova koje smo kontaktirali.

• Prema našoj procjeni do proljeća 2009. tvrtke su intenzivno ulagale u edukaciju zaposlenika. Otkad su svi osjetili krizu i u Hrvatskoj trend znatno promijenio, pa u obrazovanju ulažu i pojedinci, izdvajajući novac za školarine i kotizacije iz svoje plaće ili kućnog budžeta – objašnjava Elvira Mlivić Budeš, voditeljica programa Poslovnog učilišta Filaks.

Slično iskustvo bilježe i u poduzeću za poslovne usluge Ciceron komunikacije u kojemu je u 2010. u odnosu na prethodnu godinu udvostručen broj individualnih savjetovanja. Mlivić Budeš ističe da i poslodavci i zaposlenici na edukaciju gledaju kao na trošak, a ne na investiciju, no u vrijeme nestabilnosti i ekonomske krize upravo sposobni pojedinci koji se kontinuirano usavršavaju pridonose iznalaženju najučinkovitijih rješenja za svoju kompaniju. Nadalje, u ILBA akademiji ističu da žele potaknuti suradnju među fakultetima i poslovnim akademijama radi što kvalitetnijih programa i izrade rječnika pojmova u nacionalnome jezičnom prostoru.

• Naime, mogli bismo reći da postoji zbrka pri prijevođima kratica i pojmova s engleskog jezika na hrvatski što zasigurno ne olakšava prijenos znanja. A bilo bi vrijeme da krenemo brže prema toliko spominjanom gospodarstvu utemeljenom na znanju, zar ne? – poručuju iz Akademije.

Iako su pojedinci željni znanja sve češće prepuštani sami sebi, narodna nas mudrost uči da ne možemo gurnuti ruku u lončić ljepila a da se ipak nešto ne zalijepi. Stoga gurnete li samoinicijativno ruku u lončić, možda ipak nećete uštedjeti na kremama protiv bora, ali zasigurno ćete si dići cijenu na tržištu rada i biti zadovoljniji.