U Hrvatskoj samo nekoliko uspješnih tvrtki upravlja inovacijama i potiče poduzetništvo među svojim zaposlenicima, ali nijedna nema razvijen sustav inovativnosti koji je dio korporativne kulture.
Većina uspješnih hrvatskih tvrtki i danas se oslanja na zastario model korporativne kulture koji se više temelji na hijerarhijskoj organizaciji vođenoj načelima autoritativnog rada menadžera ili vlasnika, vrlo ih malo ima fleksibilniji i za danasnje zahtjeve tržišta bolji model korporativne kulture vođen načelima projektne organizacije. To u praksi znači da se i uspješne hrvatske tvrtke koje vjeruju da funkcioniraju kao projektne još uvelike oslanjaju na hijerarhijski vođenu organizaciju na načelu mrkve i batine dok istodobno poštuju vrlo oprezno promicati poduzetničke pothvate vlastitih zaposlenika. Takvu opreznost nalazimo u mnogim tvrtkama, od proizvodnih, preradnih do informatičko-telekomunikacijskih. U takvom okružju stara slava, agresivan pristup, robinske veze, kaotično poslovanje bez standarda i pozicija određuju vođenje poslovanja, a manji se naglasak stavlja na točno određene, mjerljive projektno rezultate pojedinca i timova. Mnogo je razloga za taj pristup, ali dva su neposredna i ključna: nedovršena tranzicija iz socijalističkoga gospodarstva u tržišno i usporena smjena liderskog naraštaja.
Inovacije danas imaju ključan položaj u konkurentnosti država, regija i korporacija i danas je gospodarstvo odlikuje brzim i ustrajnim natjecanjem na globalnoj razini. Kako bi se hrvatske tvrtke mogle natjecati u takvu okružju, moraju razviti kulturu inovativnosti koja podupire razumijevanje, stvaranje i prihvaćanje inovacija te potiče stvaranje nove vrste internih zaposlenika poduzetnika. Taj pristup bio je nezamisliv prije 10 do 15 godina, ali s obzirom na to da je konkurencija sve žešća, tvrtke su prisiljene same osmišljavati nove proizvode u što kraćem vremenu. Za to valja osigurati odgovarajući sustav upravljanja inovacijama i inovativnošću u tvrtki. Međutim, u Hrvatskoj nismo uspjeli pronaći istraživanje koje obrađuje temu primjene sustava inovativnosti u hrvatskim tvrtkama, sva istraživanja na tu temu usredotočuju se isključivo na istraživanje i razvoj. Uspjeli smo otkriti samo nekoliko uspješnih hrvatskih tvrtki koje upravljaju inovacijama i potiču poduzetništvo među svojim zaposlenicima, ali nismo uspjeli pronaći onu s razvijenim sustavom inovativnosti integriranim u korporativnu kulturu. Ako ima tragova inovativnosti u praksi domaćih tvrtki, ona se svodi na kreativnost menadžera, tj. vlasnika, što se najbolje vidi na primjeru Emila Tedeschija i njegova angažmana u razvoju boce s inovativnim otvaračem za Cedevitu Go.
