Opća pravila EU za pomoć zbog krize predviđaju npr. ‘de minimis’, odnosno potpore male vrijednosti, do 500.000 eura, a pravila za potpore bankama tijekom krize dopuštaju davanje jamstava i dokapitalizaciju.
Gospodarska kriza dosad je najviše utjecala na područje državnih potpora, posebno u bankarstvu. One su načelno zabranjene (jer narušavaju tržišno natjecanje), no zabrana predviđa neke iznimke i prema hrvatskom pravu i prema pravu EU. Prema hrvatskim zakonima državne potpore nadzire Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a prema pravu Europske unije Europska komisija. Hrvatsko pravo već izravno primjenjuje pravila o državnim potporama koja vrijede u Europskoj uniji.
Osnovna motivacija kojom su se vlade zemalja EU vodile u spašavanju financijskih institucija bila je svijest da je njihova propast sistemski rizik koji bi ugrozio stabilnost financijskog sektora u cjelini. Primjerice, u studenom 2008. Europska komisija odobrila je državnu potporu financijskoj grupi Dexiji u obliku državnih jamstava, priznavši tako da bi zbog veličine grupe, njezina dosegnutog tržišnog udjela i financijske krize njezina propast prouzročila sistemski rizik za belgijski bankovni sektor.
U EU državna se potpora može dati radi ‘ispravljanja ozbiljnog poremećaja nastalog u gospodarstvu koje zemlje članice’. Prema tomu je općem pravilu Europska unija 2008. i 2009. prihvatila posebna privremena pravila o državnim potporama i načelna za banke (koja će na snazi ostati do kraja 2011.) kao odgovor na financijsku krizu koja će se u skladu s time shodno tome odnositi i na Hrvatsku. Ta posebna pravila o kriznim potporama dopuštaju dodjelu potpora ili modelima pomoći (programima) ili ad hoc intervencijama (za pojedinačne slučajeve), primjerice hitne strukturne intervencije i mjere za zaštitu treće strane, poput zaštite vjerovnika.
Opća pravila EU za pomoć zbog krize predviđaju, primjerice, da tzv. de minimis ili potpore male vrijednosti mogu biti do iznosa od 500.000 eura, a pravila za potpore bankama tijekom krize, naprimjer, dopuštaju davanje jamstava i dokapitalizaciju. Treba naglasiti da je za banke u svim slučajevima ključan element restrukturiranje – one moraju dokazati da će dugoročno poslovati održivo i da će se narušavanje tržišnog natjecanja državnim potporom svesti na najmanju mjeru.
AZTN je od početka 2009. donio više odluka o programima pomoći gospodarstvu u gospodarskoj krizi i odobrio Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak koji dopušta davanje jamstava u ukupnom iznosu od 60 milijuna kuna (nevezano uza sektor u kojem poduzetnik radi) i jamstveni program (koji daje Hrvatska banka za obnovu i razvitak) za financiranje tekućeg poslovanja malih i srednjih poduzetnika, u kojem se dopušta subvencioniranje kamata na kreditu.
