Inženjeri kao predsjednici uprava i vlasnici

Inženjeri tvrde da su za poslovni svijet bolje pripremljeni jer imaju konkretno znanje, a ekonomiju smatraju dodatnom vještinom.

U čemu su inženjeri dobri, pitali smo specijalisticu industrijske i organizacijske psihologije Tanju Puretu koja je nedavno u svojoj tvrtki Ramiro provodila ispitivanje razvijenosti voditeljskih kompetencija mladih inženjera. Iako nije riječ o ljudima koji se već bave menadžerskim poslovima, nego se istraživanje provodilo upravo kako bi se isplanirala njihova daljnja izobrazba na području menadžmenta, rezultati su indikativni.

Dobiveni rezultati pokazuju da mladi inženjeri imaju najbolje razvijene takozvane kognitivne kompetencije, odnosno analitičko mišljenje i planiranje, te organizacijske sposobnosti, kao i da su savjesni i teže prema izvršnosti. To upućuje na njihovu primarnu usmjerenost na dobro obavljen posao koji im je dodijeljen kako bi se dokazali kao stručnjaci. Te kompetencije također su jako važne i za uspješno bavljenje menadžmentom jer menadžeri moraju znati postaviti ciljeve, analizirati trenutačnu situaciju i na temelju rezultata analizirati i organizirati posao cijelog tima. Istraživanja pokazuju da inženjeri u pravilu imaju bolje razvijene te kognitivne sposobnosti od drugih struka koje se bave menadžmentom – kaže Pureta.

Srednju ocjenu inženjeri dobivaju iz skupine socijalnih kompetencija, što prevedeno znači iz sposobnosti dobre suradnje s kolegama kao što su timski rad i komunikacijske vještine. Najslobije su im razvijene kompetencije koje se mogu svrstati u skupinu osobnih kao što su samosvijest, prilagodljivost, preuzimanje vodstva i utjecajnost.

Danas nemam tako dobar uvid, ali čini mi se da su tehnički fakulteti i dalje mnogo teži i da u Europi neosporno imaju veći ugled. Ipak, valja reći da su oni koje se može smjestiti u 10 posto najboljih takvi i na ekonomiji i na strojarstvu i na sociologiji – objašnjava Ferdelji. Vjerojatno je upravo kvaliteta obrazovanja razlog zbog kojeg je lako naći inženjere na visokim menadžerskim pozicijama u domaćem biznisu, čak i bez mnogo traženja. U vijesti otišli nekoliko dana može se pročitati kako je novi predsjednik Uprave Jadropolova Branimir Kovačić inženjer strojarstva. Svi znaju da je predsjednica Uprave Ericsona Nikole Tesle Gordana Kovačević inženjerka elektrotehnike kao i predsjednik Uprave THT-a Ivica Mudrinić te predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović. Predsjednik Uprave Petrokemije Josip Jaguš diplomirani je inženjer strojarstva, predsjednik Uprave Erste Plavog obaveznog mirovinskog fonda Petar Blaić inženjer je elektrotehnik… Primjera je napretek.

Možda je najzanimljiviji od svih menadžera-inženjera predsjednik Uprave najvećeg maloprodajnog lanca Konzuma. Njemu je na čelu Darko Knez, po struci inženjer strojarstva. Iako se bavi poslom koji je daleko od onoga prosječnog inženjera strojarstva, kaže da ne bi upisao ekonomiju ni da ponovno upisuje fakultet.

Da ponovno upisujem fakultet, ne bih mijenjao svoj put. Kao mladom čovjeku početkom devedesetih godina tehnika je zaokupljala moju pozornost. Bilo je to vrijeme pionirstva u računalstvu, prije mobilnih telefona i interneta. Povezati računalo i stroj i automatizirati proizvodni proces u tom je trenutku bilo jednostavno previše zanimljivo za bilo što drugo. Ljubav prema menadžmentu, a s time i želja za stjecanjem novog znanja, pojavila se poslije – kaže Knez i dodaje da ozbiljan menadžment ipak nije moguć bez ekonomskog znanja, ni općeg ni specifičnog za posao kojim se menadžer bavi.

Njemu su u stjecanju tog znanja najviše pomogli poslijediplomski studij MBA na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i edukacijski program iz općeg menadžmenta na INSEAD-u, jednoj od najboljih poslovnih škola u Europi.

Osim formalnih programa trudim se svakodnevno stjecati novo znanje. Nikad ne-mojte podcijeniti edukativni potencijal kvalitetnoga polusatnog razgovora s vrhunskim stručnjakom s nekog područja – poručuje Knez i dodaje kako fakultet čovjeka samo manje ili više kvalitetno pripremi za rad u struci. Međutim, postizanje izvrsnosti u vašoj struci kao specijalista za jedno područje kao i postizanje izvrsnosti u poslu kao što je menadžment uvelike ovisi o onome kako ste provodili vrijeme nakon fakulteta – kaže Knez. Upravo ta kvalitetna priprema često se pripisuje fakultetima inženjerskih usmjerenja, iako ne svih. Tako se često kao pozitivan primjer navode fakulteti strojarstva i brodogradnje, elektrotehnike, geodezije i građevinarstva ili arhitekture. Mnogo se rjeđe čuje za inženjere kemije, farmacije, šumarstva (iako je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić upravo inženjer šumarstva) ili pak prometa. Primjera kao što je Knez ipak je nešto manje jer inženjeri neke struke obično se mogu naći upravo u tvrtkama koje se bave tom djelatnošću.

Na mnogim područjima i djelatnostima kao što je, primjerice, informacijska tehnologija u prednosti su menadžeri s temeljnom naobrazbom s područja djelovanja, a ne čistog menadžmenta. Dobrim poznavanjem struke u kojoj rade pojedinci mogu u kratkom vremenu kvalitetnije postaviti ekonomske postulate rada koji će maksimirati rezultate. Vrlo se često primjenom golih ekonomskih podataka, bez dubinskog poznavanja specifičnosti struke, lako mogu ispuštiti iz vida detalji koji čine razliku između uspješnih i neuspješnih poslova i projekata – kaže Dominković i dodaje kako se ta pojava može promatrati i kao izdvojen slučaj u tehnološkim kompanijama jer su profesionalni menadžeri nužni gospodarstvu.

Slično razmišlja i Zvonko Biljecki, predsjednik Uprave Geofota, po struci inženjer geodezije, koji se u svom biznisu okružio sebi sličnima. U upravi svoje tvrtke tako ima samo jednog ekonomista. Nama inženjerima u prosjeku nedostaje ekonomskih i organizacijskih sposobnosti, ali ekonomistima nedostaje konkretnog znanja o određenoj djelatnosti. Mi smo veoma inženjerski orijentirana tvrtka. Ekonomist, koji gleda samo znamenke, bio bi put prema propasti – kaže Biljecki. Ipak, može se naći zanimljivih primjera inženjera u privatnom biznisu koji se bave poslov posve različitim od svoje naobrazbe i vrlo su uspješni. Inženjerka agronomije Manuela Šapro zapošljava petero ljudi u istoimenome kozmetičkom salonu u Zagrebu. Iako se na prvu čini da ne može biti dalje od struke, kad se zna da se uskoro spremi otvoriti i fitoaromaterapijski centar, jasno je da svoja znanja povezuje u nešto novo.

Kosmetika je moja ljubav, njome se bavim već godinama. Agronomsko znanje u tome mi je bilo veoma korisno, koliko god to bilo neobično. Važno je stalno učiti, i o stvarima iz struke i o ekonomiji – kaže Šapro. Zašto su inženjeri često menadžeri i poduzetnici pa neke ekonomiste guraju u drugi plan, teško je pouzdano utvrditi. Jasmina Sočković, direktorica Odjela savjetovanja u Selectiju, tvrtki specijaliziranoj za savjetovanje u pitanjima ljudskih resursa, kaže da su, vjerojatno, toliko cijenjeni i uspješni zbog zahtjevnosti fakulteta s kojih izlaze.

Uvriježeno je misliti da zbog teškog fakulteta koji su završili imaju natprosječne sposobnosti. Osim toga, budući da je riječ o strukama više usmjerenima na proizvodnju, zbog čega kvalitetno upravljaju procesima, to se lako može preslikati i na ‘proizvodnju’ usluga – zaključuje Sočković.