Napokon definiran mobing

Između Vlade, sindikata i poslodavaca pregovori vode pune četiri godine. Iako su zakoni nekoliko puta usklađeni, nikad nisu pronašli svoj put prema Parlamentu jer se uvijek našla primjedba zbog koje su se vraćali na doradu.

Posljednji pokušaj da se zakoni pripreme na sjednici Ekonomskog-socijalnog vijeća FBiH propali su ljetos jer je između poslodavaca i sindikalista ostao velik jaz u vezi s mnogim pitanjima. I jedni i drugi prepustili su Vladi da presudi i ponudi prijedlog Parlamentu, ali Vlada se zbog predizborne kampanje odlučila ne učiniti, zato će taj vrući krumpir dočekati novu vlast.

Najveća bitka između poslodavaca i sindikata vodi se, naravno, zbog načina definiranja najniže cijene rada. No mnogo je i drugih problema. Tako je u sklopu pregovora o tom zakonu predložena i odredba koja predviđa kažnjavanje poslodavaca ‘samo ako imaju više od tri neprijavljena radnika’!

Iz sindikata poručuju da je riječ o ‘čistoj gluposti koju su predložili poslodavci’. Nismo se usuglasili s njima jer tražimo da se kazni svaki poslodavac koji ima jednog neprijavljenog radnika. Međutim, kad smo u izmjenama Zakona željeli uvesti odredbu o povećanju kompetencije inspektora rada, poslodavci su tražili da zauzvrat prihvatimo njihov prijedlog da se kažnjavaju poslodavci koji imaju više od tri neprijavljena radnika – kažu u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Sindikalci podvlače da je taj prijedlog izvan svake pameti i da ga nisu uskladili te da nema potporu sindikata. No to nije jedini čudan prijedlog koji je u posljednje vrijeme stigao od poslodavaca.

Tako se zahtijeva i da se u novi prijedlog Zakona o radu uvrsti stavka prema kojoj jedan čovjek može biti direktor u više poduzeća. I ta odredba izazvala je buru nezadovoljstva sindikalaca jer se njome, smatraju, daje prostor različitim direktorskim malverzacijama. Tako se, objašnjavaju u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, ne bi pružala prilika mlađim i perspektivnim ljudima koji bi sa svojom stručnom spremom i iskustvom mogli obavljati direktorsku funkciju.

Poslodavci pak smatraju da ta zakonska odredba ne bi trebala biti toliko važna za sindikat i da je, zapravo, riječ o ostavljanju mogućnosti vlasniku kompanije za što kvalitetnije upravljanje ljudskim potencijalima. Poslodavci, naime, smatraju da trenutačno na tržištu radne snage nema previše kvalitetnoga kadra kojem se mogu ponuditi voditeljske funkcije i da se kvalitetni ljudi mogu iskoristiti na više položaja. Ističu i da takva mogućnost nužno ne znači da će nekoliko ljudi obavljati desetke direktorskih funkcija, ali napominju da zakonski ne bi trebalo zabraniti mogućnost da isti ljudi u sklopu većih grupacija mogu biti direktori međusobno povezanih, ali posebnih pravnih osoba.

Novi Zakon o radu podrazumijeva i da se napokon riješi jedan od najvećih problema radnika u Bosni i Hercegovini, broj radnih sati, odnosno plaćanje prekovremenog rada. Iako je taj problem najistaknutiji u privatnim poduzećima, velike probleme imaju i ljekarnici te policajci. Upravo oni često se žale kako su im prekovremeni sati slabo plaćeni ili im se nikako ne plaća višak radnih sati te noćni rad ili rad u praznične dane.