E-RAČUN Država i dalje gubi jer ne mijenja Pravilnik o PDV-u

Godine prolaze, milijarde cure. Međutim, to nikad nije bio prevelik problem u Hrvatskoj. Stoga ni e-račun nije zaživio kad je mogao, a s obzirom na to da Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, i dalje ignorira problem, pozitivni učinci razmjene računa u elektroničkom obliku i dalje izostaju.

Naime, glavna je zapreka za širu uporabu e-računa Pravilnik o PDV-u koji račun u elektroničkom obliku ne smatra jednakovrijednim onomu u papirnatom obliku. No zbog toga se, kao što je još prije dvije godine izračunalo Ministarstvo financija, na godinu gubi čak šest milijardi kuna. Samo u državnoj upravi primjenom e-računa moglo bi se uštedjeti 350-ak milijuna kuna na godinu.

Iako su posljednje prognoze iz bankarskih krugova govorile da se Pravilnik o PDV-u neće izmijeniti do ulaska Hrvatske u EU, u Fini sad kažu da se njegove izmjene očekuju u prvom ovogodišnjem kvartalu.

No takvih je najava i obećanja već bilo nekoliko, ali država nije poštovala nijedan rok. Službeni odgovor iz Ministarstva financija, kao što je uobičajeno, nismo dobili.

Fina sa Zagrebačkom bankom na projektu ‘e-Račun’ za poslovne subjekte surađuje od 2008. – U dogovorima smo i pregovorima i s drugim bankama – kažu u Fini. Upotrebom e-računa brže se i jednostavnije upravlja izdavanjem, zaprimanjem te arhiviranjem računa i svi se poslani i zaprimljeni računi arhiviraju u elektroničkom obliku. Europske analize pokazuju da se današnji troškovi slanja i primanja računa s primjenom e-računa snižavaju od 60 do 70 posto.

• Počeli smo s malim poduzetnicima, nastavljamo sa srednjim i velikim. Tvrtke ne moraju međusobno sklapati ugovore ni bilateralne sporazume da bi jedne drugima slale elektroničke račune – kažu u Fini čija je verzija e-računa za male i srednje tvrtke na tržištu od listopada prošle godine.

Cijena Finina ‘e-Računa’ ovisi o poslanoj količini – u prosjeku je to od 1,5 do tri kune po računu. Tvrtka korisnica plaća mjesečnu pretplatu za održavanje servisa od sedam kuna, a građanin korisnik neće imati trošak za njegovu uporabu. Međutim, hoće li plaćati dodatne troškove za transakciju, ovisi o odluci banaka.

U Zagrebačkoj banci kažu da su korisnici tu uslugu vrlo dobro prihvatili iako se zasad rabi samo za robu i usluge koje ne podliježu oporezivanju. Osim uštede e-račun omogućio bi otvaranje novih tvrtki. Damir Sabol, osnivač i bivši direktor Iskon interneta, u rujnu 2010. osnovao je tvrtku Računi.hr čiji sustav u banke prebacuje e-uplatnice i omogućuje njihovo plaćanje.

U Fini osim ‘e-Računa’, u kojem ona posreduje između primitka i distribucije, servis iz primljenog e-računa automatski izvlači i isporučuje podatke za e-uplatnicu u banke. E-račun standardiziran je i strukturirani oblik računa na kojem elektronički potpis jamči integritet sadržaja elektroničkog računa te njegovu i pošiljateljevju autentičnost, a e-uplatnica elektronički je nalog za plaćanje i služi isključivo za brže i jednostavnije plaćanje internetskim bankarstvom. Drugim riječima, kad je riječ o e-uplatnici, na tvrtki pošiljateljici i dalje je da na drugi način osigura dostavu računa klijentu.

• Očekujemo da će gotovo sve banke uvesti rješenje za e-račune, tj. e-uplatnice. Puna funkcionalnost bit će dostupna nakon što se barem 10-ak izdavatelja računa uključi u sustav. Zasad imamo 15-ak pisama namjere telemunikacijskih i komunalnih tvrtki te osiguravatelja – kaže Sabol koji uvođenje očekuje za nekoliko mjeseci, a nakon rješenja za privatne plaćnike i ono za poslovne korisnike.

U Zagrebačkoj je banci, primjerice, već neko vrijeme omogućeno primanje e-uplatnica za račune HT-a, Vipneta, Optima Telekoma i Zagrebačkog holdinga i radi se na povećanju broja izdavatelja.

• S tim trendom razmatramo i različite strateške odluke radi razvoja elektroničkog načina plaćanja – kažu u Zabi.

Prema neslužbenim informacijama s Megatrend Redokom, članom Megatrend grupe, rade na razvoju e-računa za građane.

Procjenjuje se da bi broj računa u Hrvatskoj koji bi se u budućnosti korisnicima slali elektronički mogao biti 150-ak milijuna, od čega 100 milijuna građanima, što je velik potencijal i za uštedu i razvoj novih tvrtki. Ako se država smišlje…