Kako vi vidite Zagreb 2020.? – Vidim ga kao grad u kojem ljudi žele živjeti zato što u njemu imaju posao, vrtić za djecu dostupan im je i mogu si ga priuštiti, a za svoje roditelje u staroj životnoj dobi mogu platiti skrb. Vidim ga kao živo i dinamično mjesto, središte turističke ponude u ovom dijelu Europe, grad koji privlači zbog raznolikosti kulturnih i gastroadrijalnih. Vidim Zagreb čija se sveučilišta i fakulteti trude biti najbolji, grad koji se razvija i u kojem je koncentrirana industrija koja stvara veliku dodanu vrijednost. I Zagreb koji nema prometne gužve, što će se riješiti bez ‘vizionarskog’ bušenja tunela i sličnih jako skupih projekata, ubrzanjem nekih prometnih pravaca.
Političari se za neprovedbu radikalnih po-teza često opravdavaju nepostojanjem općeg konsenzusa. Je li istodobna pojava triju pri-lično sličnih razvojnih strategija znak da je taj konsenzus postignut? – Volio bih da se ono u vezi s čime vlada konsenzus počne operacionalizirati. Ali moram i izraziti zadovoljstvo što smo mi, zagrebačka Gradska organizacija SDP-a, prvi napravili prvu sveobuhvatnu strategiju razvoja Zagreba u posljednjih četvrt sto-ljeća. Ako svi smatraju da Hrvatska mora povećati svoje turističke potencijale, onda se mora raditi na tome. Ako svi smatraju da mora porasti domaća proizvodnja, mora se raditi i na tome. No, budući da je Hrvatska 90 posto centralizirana, sva je odgovornost za provedbu na Vladi.
Koje su ključne postavke Strategije razvoja Zagreba? – Ona, prije svega, definira smjer kojim želimo ići. Odlučujemo li se za tehnologije s velikom dodanom vrijednošću? Za to se moramo odlučiti, to je nužnost. Drugo, postavlja se pitanje što želimo od turizma u Zagrebu: da se ništa ne mijenja ili da Zagreb postane nezaobilazno odredište u veoma posjećenoj turističkoj zemlji? Treće, proizvodnja hrane nije naša komparativna prednost, nego kompetitivna. Proizvodimo vjerojatno najbolju hranu u regiji, a takva je i naša gastronomsko ponuda. Stvar je našeg umijeća da to prodamo i izvan granica, a turizam je u tom ‘lancu sreće’ iznimno važan. Bez strateškog opredjeljenja nema ni razvoja. Ako pak nema razvojnih projekata, nema ni sredstava iz europskih fondova. Naglasak je na onome što će stabilizirati gradsko poslovanje, a paralelno s tim dizanje kvalitete javne usluge u svakom smislu.
Kakva je u tom kontekstu budućnost Zagrebačkog holdinga? Treba li ga privatizirati? – Holding treba postati javno poduzeće u svojoj punoj svrsi. Dijelovi Holdinga sigurno nisu u toj domeni, nego su tržišno orijentirani. Strateški se mora odrediti treba li ih privatizirati. Rado bih da to postignemo konsenzusom u Skupštini. To se odnosi na AGM, Zagreplakat, Velesajam i još neke tvrtke. Obznato, ne smije se ni raspravljati o privatizaciji dijelova Holdinga koji su javni interes kao što su prijevoz, infrastruktura i slično.
Zašto se o tome ne bi smjelo raspravljati? Zašto privatni pružatelj usluga ne bi mogao biti bolji od gradskog komunalca? – Poduzetniku je u interesu maksimizacija profita, a javnom je poduzeću najveći interes maksimizacija javnog interesa. Zato Holding mora ostati u vlasništvu Grada i raditi u dogovoru s Gradom. Naravno, ne može se raditi kao u godinama u kojima je gradonačelnik pripadao istoj političkoj opciji i odobravao Holdingu velika sredstva, a onda su se u promijenjenim okolnostima ta sredstva u jednoj godini drastično smanjila, zbog čega su se tvrtke u njemu našle u teškoćama. S druge je strane pitanje što radi menadžment da taj udar amortizira. Rezultati dosadašnjeg rada Uprave Holdinga nisu baš sjajni.
Može li se Zagreb razvijati brže od Hrvatske u cjelini? – Bez korjenitih promjena na državnoj razini sigurno nema potpune realizacije svih programa koje želimo provesti u Zagrebu. Ključna je promjena u raspodjeli poreznih prihoda jer je Sanaderovom odlukom prije tri godine jedinicama lokalne samouprave izbijen dio poreza na dobit, što je prouzročilo situaciju u kojoj jedinice lokalne samouprave nisu motivirane pružaći tehnologije s velikom dodanom vrijednosti, koje stvaraju velik profit, jer im je bolja investicija pružaći industriju koja zapošljava više radnika.