Home / Financije / Uplaéeno gotovo osam milijuna KM manje

Uplaéeno gotovo osam milijuna KM manje

Tijekom 2009. prve godine realizacije Zakona o financijskoj konsolidaciji rudnika uplaćeno je 28 milijuna maraka, od čega za mirovinsko-invalidsko osiguranje 22,869.601 KM i za porez na plaću 5,130.399 KM. Od planiranih 28 milijuna KM za 2010. godinu, 22,869.601 KM za mirovinsko-invalidsko osiguranje i 5,130.399 KM za porez na plaću, čija se uplata prema rudnicima obavlja na mjesec u vrijednosti dvanaestine ukupno utvrđenog iznosa, do studenoga 2010. uplaćeno je 16,923.506 KM za Fond PIO i 3,676.784 za porez na plaću.

Vlada FBiH za sada o svemu šuti i zaštitu traži u dubokom tehničkom mandatu. U Vladi su svjesni da bi eventualno povećanje cijena ugljena utjecalo na cijenu električne energije. To bi, s druge strane, pokrenulo lančanu reakciju masovnih poskupljenja, odnosno novi veliki udar na ionako mršav standard građana. Čelnike rudnika i sindikalne rudarske vođe takva argumentacija previše ne zabrinjava. Oni tvrde da i s povećanjem cijena ugljena struja ne bi morala poskupjeti jer Elektroprivreda BiH ima rezerve iz kojih bi mogla pokriti rast tih cijena a da se to ne osjeti na njezinu pozitivnom poslovanju.

Sve probleme u vezi s rudnicima ipak će rješavati nova Vlada. To neće biti jedini ‘repov’ koje će joj u naslijeđe ostaviti odlazeći ministri. Dodatna teškoća u vezi sa Zakonom o konsolidaciji rudnika bit će obećanja i garancije dani Međunarodnomu monetarnom fondu, ali i predstavnicima Europske komisije, prema kojim bi se ove godine trebalo završiti proračunsko subvencioniranje rada državnih poduzeća. Na to su se vlasti obvezale i pismom namjeru upućenom MMF-u, kako bi se odobrio stand-by aranžman, a sličan dogovor postignut je i sa službenim Bruxellesom koji je također obećao financijsku potporu proračunima, ali pod nizom uvjeta među kojima je ukinjanje subvencioniranja. To obećanje novoj vlasti bit će iznimno teško održati, ne samo u slučaju rudnika nego i niza drugih poduzeća. Rudnici će zasigurno ipak biti veliki test, jer je privatizacija tog sektora, koja se uvijek spominje kao moguće rješenje, i dalje jedna od najvećih tabu tema u BiH.