NEPLODNOST

Problemi s neplodnošću jačeg spola, tvrde najnovija istraživanja, mogli bi se uvelike smanjiti većim unosom antioksidansa i vitamina. Tako barem tvrde istraživači sa Sveučilišta u novozelskom Aucklandu u studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu Cochrane Library. Istraživanje je obuhvatilo 34 prethodno obavljene studije o medicinski potpomognutoj oplodnji i parovima kod kojih začeće nije uspijevalo jer je muškarac bio neplodan zbog malog broja spermatozoida i njihove slabe pokretljivosti.

Analiziravši te podatke, novozelski su liječnici pod vodstvom Marian Showell otkrili pozitivan utjecaj antioksidansa na povećanje muške plodnosti. To drugim riječima znači da se uzimanjem tvari poput vitamina E, cinka i karnitina znatno povećavaju mogućnosti za prevladavanje problema neplodnosti, možda upravo zbog njihova antioksidacijskog djelovanja na slobodne radikale, sposobne oštetiti DNK spermatozoida.

• Studiju moramo proširiti i dodatno potkrijepiti kako bismo dobili što više podataka za usporedbu i utvrdili koji antioksidansi tu funkciju najbolje obavljaju. Ako ste se uključili u program medicinski potpomognute oplodnje, uputno je da muškarac uzima antioksidanse jer to povećava uspješnost postupka – komentiraju autori studije.

Svako novo otkriće na polju muške neplodnosti i više je nego dobrodošlo jer se čini da je stanje u reproduktivnoj sposobnosti jačeg spola sve alarmantnije. Upozorenje je u tom smislu objavila ProCrea, švicarski centar za humanu reprodukciju, jedan od međunarodno najcjenjenijih centara za medicinski potpomognutu prokreaciju. Prema procjenama tog centra ‘ukupan se broj proizvedenih spermatozoida gotovo prepolovio’. Ti podaci, čini se, samo potvrđuju rezultate međunarodne studije provedene prije nekoliko godina koja je izvijestila javnost o golemom padu prosječne koncentracije spermatozoida.

Ugljikovodik koji se rabi u poljoprivredi, proizvodi koji se daju životinjama za povećanje rasta, dioksin, ftalati i alkilfenoli tvari su koje se ne razgrađuju i završavaju u rijekama i morima utječući tako i na kvalitetu ribe. Njihovi su učinci vidljivi na endokrinoj razini, na estrogenima koji sudjeluju u proizvodnji testosterona sprečavajući dozrijevanje spermatozoida i šireći mušku neplodnost. Posebno je to vidljivo među mlađim generacijama, i to u slabijem prednatalnom i postnatalnom razvoju genitalnih organa, zbog čega su današnja djeca i adolescenti viši od prosjeka prije nekoliko desetljeća, ali imaju vrlo male genitalije i u jednom od tri slučaja pate od androloških bolesti koje mogu poremetiti reproduktivnu sposobnost.

Među najpoznatijim faktorima za povećanje rizika od pada reproduktivne sposobnosti svakako su pušenje i konzumiranje alkohola, ali uz njih u obzir treba uzeti stil života.

• Stres veoma utječe na mušku plodnost jer izaziva fizičke i psihičke promjene u organizmu – nastavlja Suter. Situacije snažnog stresa koje se s vremenom ne smiruju znatno utječu na proizvodnju spermatozoida, pa tako i na muškarčevo reproduktivno zdravlje. No uza stres još je faktora koji se najčešće potpuno zanemaruju – toplina i sjedilački način života. U obzir, naravno, treba uzeti i genetske abnormalnosti ili hormonske nedostatke kao i spolno prenosive bolesti.